Otkako je u prosincu 2017. na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, svaki ugovor mora sadržavati odredbe poput trajanja, cijene, uvjeta plaćanja i isporuke. Unatoč strogim kaznama primjera nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj ne nedostaje – izrečeno je 6,3 mil. kuna. Nisu samo trgovci nepošteni u lancu proizvodnje, postupci se pokreću i protiv otkupljivača i prerađivača.
Poljoprivrednik Jan Marinac svoje proizvode nudi i trgovačkim lancima. Zakonski okvir uredio je odnose i olakšao mu dogovaranje uvjeta s trgovcima. Kaže da od samog početka ima dobra iskustva s trgovačkim lancima. Uvjeti, dostava, plaćanje – sve funkcionira kao po satu, naglašava Marinac te dodaje da nije primijetio da se pravila puno krše.
No da bi proizvod došao do polica trgovačkog lanca, potrebno je urediti mnogo detalja. Za svaku šaržu se, kaže, radi analiza, kako bi mogli plasirati u trgovački lanac. Cijela logistika se mora organizirati sa svim potrebnim elementima.
Agencija je dosad uočila dosta prekršaja i izrekla kazne. Najčešće se radilo o nedostatku sadržaja u ugovoru, kaže Kapural. Pojašnjava da npr. nije bila navedena vrsta poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koja se ugovarala, a rokovi plaćanja su bili površno ugovoreni, recimo 30 dana, a trebalo je biti duže. Na rješenje Agencije prekršitelji se mogu žaliti Upravnom sudu. No iskustvo pokazuje da prekršitelji sve rjeđe posežu za žalbama.
– Dosad je za povrede Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama izrečeno 6,3 mil. kn, a od toga je naplaćeno 2,6 mil. kn. To ide u državni proračun, a ne u proračun Agencije za tržišno natjecanje, istaknula je Mirta Kapural.
Mnogi se pitaju – je li zbog zakona na policama više domaćih proizvoda? Podolar tvrdi da još uvijek taj odnos onakav kakav bi oni htjeli.
– Trgovci će uvijek voditi računa o obrtu, kapitalu, maržama. To je jedan od problema jer mali proizvođači sigurno imaju kvalitetan proizvod koji je relativno skup, dodao je.
