Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 12 posto učenika viših razreda osnovne škole i nižih razreda srednje škole izjavilo je da je ovisno o mobitelima i društvenim mrežama
U Saboru je održan okrugli stol s temom “Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?”. Svrha je otvoriti stručnu i javnu raspravu o utjecaju digitalnih tehnologija na obrazovanje, psihički razvoj i zdravlje djece i mladih, piše HRT.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 12 posto učenika viših razreda osnovne škole i nižih razreda srednje škole izjavilo je da je ovisno o mobitelima i društvenim mrežama. Hrvatska bi mogla slijediti primjer skandinavskih zemalja i potpuno zabraniti korištenje mobitela u školama.
Prim. dr. sc. Ivana Šimetin Pavić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pojasnila je kako bi se eventualna zabrana trebala provoditi uz jasna pravila i iznimke.
“Škola će još uvijek imati potrebu da svojim internim aktom propiše način koji će za to primijeniti, gdje će točno se odlagati mobitel kod dolaska u školu i slično. Uvijek treba biti iznimke za djecu koja imaju teškoće sa zdravstvenim stanjima, primjerice s dijabetesom, gdje je taj mobitel korišten u zaštiti zdravlja. Mobitel će se moći dalje koristiti u edukativne svrhe, kada nastavnik odluči da je to za njegov nastavni proces potrebno”, rekla je Šimetin Pavić.
Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić istaknula je da cilj zakonskih izmjena nije zabrana tehnologije, već njeno odgovorno korištenje.
“Zakonske izmjene predlažu da se ograniči uporaba mobitela u školama, u odgojno-obrazovnim institucijama, osim kada je to potrebno za nastavnu jedinicu i kada je to potrebno učenicima u zdravstvene svrhe. To znači da bismo sve one benefite moderne tehnologije nastavili koristiti, pa i njih kao alat u obrazovnom procesu. Izvan toga kada su mobiteli uključeni u obrazovni proces, oni više u školi ne bi bili prisutni”, rekla je Selak Raspudić.
