Povodom Dana sigurnijeg interneta ponovno se otvorilo pitanje sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju te moguće zabrane društvenih mreža za djecu i tinejdžere mlađe od 15 godina. Stručnjaci upozoravaju kako djeca sve više vremena provode na internetu, dok mjere zaštite često ne prate brz razvoj digitalnih platformi.
Ivan Ćaleta iz Centra za sigurniji internet rekao je u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” kako Hrvatska u zaštiti djece u digitalnom okruženju zaostaje za nekim europskim zemljama, ali da Akt o digitalnim uslugama, koji se primjenjuje na razini Europske unije, predstavlja važan iskorak. Očekuje se da će putem HAKOM-a biti imenovani pouzdani prijavitelji koji će moći brže i učinkovitije uklanjati neprimjeren i nezakonit sadržaj s interneta.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je da su djeca sve češće izložena online nasilju te da je Hrvatska, prema preporukama Ujedinjenih naroda, obvezna donijeti nacionalnu strategiju zaštite djece i mladih u digitalnom okruženju. Dokument je u završnoj fazi i trebao bi omogućiti konkretnu provedbu mjera zaštite u praksi.
Na brojne opasnosti na društvenim mrežama upozorio je i stručnjak za kibernetičku sigurnost Tomislav Vazdar, istaknuvši da su najčešće prijetnje seksualna ucjena, tzv. grooming te cyberbullying. Dodao je i da algoritmi društvenih mreža, kao i sve dostupnija umjetna inteligencija, mogu dodatno povećati rizike za djecu.
Iako se u sve više zemalja, nakon Australije, razmatra zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina, stručnjaci smatraju da same zabrane nisu dugoročno rješenje. Umjesto toga, naglašavaju važnost edukacije djece i roditelja, ograničavanja vremena provedenog na internetu te otvorene komunikacije o digitalnim opasnostima, kako bi se djeci omogućilo sigurnije i odgovornije korištenje interneta.
