Rat na Bliskom istoku već se odražava na globalna energetska tržišta, a posljedice se postupno prelijevaju i na hrvatsko tržište goriva i plina. Stručnjaci upozoravaju na rast cijena nafte i derivata, ali ističu kako trenutačno nema neposredne prijetnje sigurnosti opskrbe energentima u Hrvatskoj.
O utjecaju sukoba na energetski sustav u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili su predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan i predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić. Krpan je upozorio da je već u prvih nekoliko dana sukoba zabilježen rast cijena nafte na svjetskim tržištima.
“Kako ulazimo u šesti dan rata, cijene su porasle i za Brent i za West Texas Intermediate. Prije napada bile su ispod 70 dolara po barelu, a sada je Brent iznad 80 dolara, dok je WTI nešto ispod 80”, rekao je.
Poskupljenje dizela i benzina
Za hrvatsko tržište, međutim, važniji je rast cijena derivata na mediteranskom tržištu. “Bitnije je da su derivati skočili. Benzin je porastao oko 100 dolara po toni, a dizel čak 300 dolara po toni i taj rast se nastavlja. Kada tih 300 dolara prevedemo na cijene na benzinskim crpkama, to znači poskupljenje od oko 20 do 21 centa”, objasnio je Krpan.
Ako se trenutačne razine zadrže, procjenjuje da bi benzin mogao poskupjeti između pet i šest centi po litri.
Krpan ističe da bi strateške zalihe energenata trebale ublažiti eventualne poremećaje na tržištu. “Svaka država Europske unije mora imati obavezne zalihe za 90 dana. Sjedinjene Američke Države imaju i veće rezerve, u Louisiani više od pola milijarde barela, što omogućuje brzu reakciju na tržišne šokove”, kazao je.
Dodaje i da Hrvatska raspolaže vlastitim strateškim zalihama. “Agencija za ugljikovodike drži obavezne zalihe i imamo dovoljno za tri mjeseca”, istaknuo je.
Skok cijena plina na europskom tržištu
Kada je riječ o kretanjima na tržištu plina, Pudić je kazao da je i ondje zabilježen nagli rast cijena. “Skočile su s oko 32 eura na više od 60 eura po megavatsatu, no potom su se korigirale i sada su oko 50 eura”, kazao je.
Dodaje i da to za sada ne znači izravan rast cijena za kućanstva. “Za kućanstva na javnoj usluzi to ne znači ništa, a i oni koji su na tržišnoj usluzi imaju ugovore koji vrijede do 1. listopada”, pojasnio je Pudić.
Ako kriza potraje i cijene ostanu povišene, posljedice bi se prije svega mogle osjetiti u gospodarstvu. “Ako dođe do većih poremećaja, oni će se prije svega preliti na poduzetnike koji plin kupuju na tržištu”, upozorava.
Unatoč napetostima na tržištu, sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj trenutačno nije ugrožena. “I ove zime smo imali razdoblja vrlo niskih temperatura i potrošnja je bila oko 30 posto veća nego u prvih 15 dana prošle godine, ali nije bilo poremećaja”, kazao je Pudić.
Dodaje da Hrvatska raspolaže s više dobavnih pravaca te skladištima plina, iako su ona trenutačno relativno slabo popunjena. “Skladišta su prije desetak dana bila popunjena oko 13 posto. To sada nije problem, ali ako kriza potraje, može se postaviti pitanje tko će ih puniti po tako visokim cijenama”, zaključio je.
