Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak razmatrala je niz ključnih tema vezanih uz energetiku, zakonodavne promjene i socijalne mjere, s posebnim naglaskom na zaštitu građana i gospodarstva u uvjetima nestabilnog globalnog tržišta.
U uvodnom obraćanju, Andrej Plenković istaknuo je kako Vlada kontinuirano prati situaciju na tržištu nafte i energenata, naglašavajući da građani u ovom trenutku nemaju razloga za zabrinutost. Cijene energenata, uključujući gorivo, pod snažnim su utjecajem geopolitičkih okolnosti, no Vlada je već dva puta intervenirala ograničavanjem cijena goriva te najavila nastavak praćenja i pravodobnog reagiranja.
Dodatno, potvrđeno je kako proljetni paket mjera stupa na snagu 1. travnja, a njime se osigurava stabilna cijena električne energije i plina za kućanstva i gospodarstvo sve do 1. listopada. Time se želi ublažiti udar na standard građana i poslovanje poduzetnika u razdoblju povećanih troškova.
Ukupna vrijednost dosadašnjih deset paketa mjera dosegnula je 9 milijardi eura, a usmjereni su na širok krug korisnika – od kućanstava i socijalno ugroženih skupina do poljoprivrednika, ribara i prijevoznika. Vlada naglašava kako su mjere osmišljene kako bi se ublažile posljedice poremećaja na globalnom tržištu energenata, koji zahvaćaju značajan dio svjetske proizvodnje nafte i plina.
Na sjednici je donesena i odluka o dodatnoj pomoći za oko 60.000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo. Korisnicima zajamčene minimalne naknade odobren je dodatni popust od 15 posto, čime ukupno s postojećim popustom doseže 20 posto. Procijenjena vrijednost ove mjere iznosi oko pet milijuna eura, a cilj joj je smanjiti troškove grijanja najugroženijim građanima.
Istodobno, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Prekršajnog zakona kojima se želi povećati učinkovitost pravosudnog sustava i smanjiti broj neriješenih predmeta. Predviđa se modernizacija postupaka kroz uvođenje obvezne e-komunikacije za institucije te tonsko snimanje rasprava. Uz to, povećavaju se maksimalne novčane kazne, dok se pojedine pogodnosti za smanjenje kazni redefiniraju s ciljem jačanja preventivnog učinka.
Na zakonodavnom planu, predstavljene su i izmjene Zakona o tržištu kapitala kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi nova europska direktiva. Njome se sužava krug poduzetnika obveznih na izvještavanje o održivosti, čime se administrativno rasterećuje dio gospodarstva u narednom razdoblju.
U kontekstu obnove nakon potresa, premijer je istaknuo kako je do sada u obnovu Zagreba i Banovine uloženo oko 4,6 milijardi eura. Obnova obuhvaća niz ključnih institucija, uključujući fakultete, bolničke objekte i druge javne zgrade, a Vlada naglašava kako je riječ o dugoročnom procesu koji zahtijeva vrijeme i kontinuirana ulaganja.
Zaključno, s Vladine sjednice poslana je poruka stabilnosti i kontrole situacije, uz naglasak na daljnje praćenje tržišta i spremnost na nove intervencije kako bi se zaštitili građani i gospodarstvo u izazovnim okolnostima.
