ćanske crkve diljem svijeta Uskrs slave kao najveći i najvažniji blagdan, u spomen na uskrsnuće Isus Krist, simbol pobjede nad smrću i grijehom. Danas ovaj blagdan obilježavaju pravoslavne crkve, među kojima su srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska, kao i dio vjernika na Aljasci te pravoslavci u Egiptu.
Za razliku od zapadnog kršćanstva, pravoslavni vjernici datum Uskrsa određuju prema pravilima vezanim uz proljetna ravnodnevnica i puni mjesec, ali uz dodatni uvjet da blagdan mora pasti nakon židovska Pasha. Upravo zbog toga Uskrs se ne slavi svake godine na isti datum, a razlika između datuma može iznositi i do 35 dana. Prema julijanskom kalendaru, najraniji mogući datum je 4. travnja, a najkasniji 8. svibnja, dok se prema gregorijanskom kalendaru Uskrs može slaviti između 22. ožujka i 25. travnja.
U pravoslavnoj tradiciji Uskrs se obilježava kroz tri dana, uz bogatu simboliku i običaje koji se prenose generacijama. Jedan od najpoznatijih običaja je bojanje jaja, koja predstavljaju simbol novog života, obnove prirode i Kristova izlaska iz groba.
Posebno mjesto ima prvo obojeno jaje, poznato kao čuvarkuća. Ono se najčešće boji u crvenu boju, koja simbolizira krv koju je Krist prolio na Golgoti, ali i uskrsnuće i novi život. Čuvarkuća se čuva u domu sve do sljedećeg Uskrsa i vjeruje se da donosi zaštitu i blagostanje.
Prema kršćanskoj predaji, Marija Magdalena darovala je rimskom caru Tiberije crveno jaje kao znak uskrsnuća, uz pozdrav koji se i danas koristi među pravoslavnim vjernicima.
Uskrsno slavlje započinje nakon jutarnje liturgije, kada se vjernici međusobno pozdravljaju riječima „Hristos Vaskrse“, na što se odgovara „Vaistinu Vaskrse“, čime se potvrđuje vjera u Kristovo uskrsnuće i simbolično dijeli radost ovog velikog blagdana.
