Hrvatsko gospodarstvo u 2026. godini moglo bi nastaviti rasti, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 posto, dok bi prosječna inflacija mogla dosegnuti oko pet posto.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je prilikom predstavljanja publikacije „HUP Horizonti“ kako će Hrvatska i u narednom razdoblju zadržati relativno visoku stopu rasta, unatoč usporavanju.
„Riječ je o stopi koja je i dalje značajno iznad prosjeka Europske unije, iako je niža u odnosu na ranije godine“, poručio je Stojić.
Inflacija bi, prema procjenama, mogla dodatno ubrzati u odnosu na prošlogodišnjih 4,4 posto, prvenstveno zbog rasta cijena energenata, približavanja cijena usluga razini Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane.
Poseban naglasak stavljen je na rast cijena hrane, koji predstavlja značajan inflatorni rizik, s obzirom na to da hrana i bezalkoholna pića čine čak 21,8 posto potrošačke košarice u Hrvatskoj.
Iz HUP-a upozoravaju kako bi u takvim okolnostima trebalo izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz široke i nedovoljno ciljane fiskalne mjere. Naglašavaju potrebu za oprezom kada je riječ o povećanju mase plaća u javnom sektoru te ističu kako socijalne mjere trebaju biti precizno usmjerene kako ne bi dodatno opteretile inflaciju.
Unatoč izazovima, hrvatsko gospodarstvo i dalje ima snažne pokretače rasta. Među njima se ističu investicijsko kreditiranje poduzeća, rekordno korištenje sredstava iz fondova Europske unije, izvoz kapitalnih dobara te stabilna pozicija Hrvatske kao sigurne turističke destinacije.
S druge strane, HUP upozorava na potencijalne rizike koji bi mogli usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini. Među njima su produljena energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni poticaji i povećana geopolitička neizvjesnost.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber naglasila je kako je za nastavak rasta nužno jačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
„Ako želimo dostići standard Europske unije, moramo dodatno ojačati konkurentnost i produktivnost naše ekonomije“, poručila je Weber.
Kao ključne mjere navodi poticanje privatnih investicija, porezno i administrativno rasterećenje, izmjene zakonskog okvira za javnu nabavu i poticanje ulaganja, ali i jačanje digitalne i AI infrastrukture.
Upozorila je i na rast troškova države, istaknuvši kako će izdaci za plaće, mirovine i transfere stanovništvu premašiti 50 posto državnog proračuna, što smatra dugoročno neodrživim.
Dodatni izazov za gospodarstvo predstavlja i cijena električne energije, koja je za hrvatske tvrtke i do 18 posto viša nego kod konkurencije u Europskoj uniji, što negativno utječe na njihovu konkurentnost.
HUP stoga predlaže niz mjera za jačanje produktivnosti, uključujući smanjenje poreznog opterećenja rada, posebno za srednje i više plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, deregulaciju te reformu javne administracije.
Naglašava se i važnost ulaganja u domaću poljoprivredu i povećanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, što u uvjetima geopolitičke nestabilnosti postaje pitanje nacionalne sigurnosti.
Zaključno, iz HUP-a poručuju kako daljnji rast hrvatskog gospodarstva ovisi o jačanju investicija, učinkovitijem korištenju EU fondova te boljoj integraciji domaćih tvrtki u globalne lance vrijednosti.
