Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković komentirao je u ponedjeljak okolnosti tragedije u Drnišu, u kojoj je ubijen 19-godišnji mladić. Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a u Zagrebu poručio je kako je javnost s pravom ogorčena te da se postavljaju legitimna pitanja o funkcioniranju pravosudnog sustava.
Premijer je rekao kako od pravosuđa očekuje konkretniji iskorak jer, kako je naglasio, postoje zakonski alati koji bi trebali spriječiti ovakve tragedije.
– Još jednom osuđujem taj strašan zločin te izražavam sućut obitelji. Gubitak mladog čovjeka, maturanta, košarkaša, odličnog učenika pred kojim je tek bio život, nekoliko dana prije mature, ogroman je gubitak za njegovu obitelj, županiju, ali i cijelu zemlju, rekao je Plenković.
Istaknuo je kako slučaj izaziva ozbiljna pitanja o radu institucija, osobito pravosuđa.
– Ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogorčenje javnosti i postavljaju se legitimna pitanja o funkcioniranju sustava, osobito pravosudnog, koji bi trebao spriječiti ovakve situacije. Postoje situacije kada se ovakvi zločini ne mogu predvidjeti, no ovo nažalost nije bila takva situacija, poručio je.
Podsjetio je kako je osumnjičeni Kristijan Aleksić već ranije bio osuđivan za teška kaznena djela, uključujući ubojstvo žene, nasilje u obitelji te nedozvoljeno posjedovanje i izradu oružja.
– Taj postupak pokrenut je u rujnu 2023., a optužnica potvrđena u studenom iste godine. Od tada pa do danas nije zakazana niti jedna rasprava, upozorio je premijer.
Plenković se osvrnuo i na pitanje zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, istaknuvši kako postojeću zakonsku regulativu treba dodatno razmotriti.
– Vrijeme provjere sada iznosi najviše tri godine, a smatramo da je nužno razmotriti dodatne mogućnosti regulacije u smislu duljine trajanja ili pristupa od slučaja do slučaja, rekao je.
Naglasio je kako same strože kazne nisu dovoljne ako institucije ne reagiraju pravodobno.
– Sve izmjene Kaznenog zakona dosad su išle prema strožim kaznama. No ni strože kazne nisu dovoljne ako pravosudna tijela ono što imaju na raspolaganju ne primjenjuju u svom postupanju ili ako su spora, kazao je.
Najavio je i dodatnu analizu postupanja izvršne vlasti te moguće izmjene zakonskog okvira.
– Ako bude nužno, promijenit ćemo i zakonodavni okvir, ali očekujemo da i pravosuđe napravi iskorak koji će svesti ovakve situacije na što manju mogućnost, zaključio je Plenković.
Premijer je nakon sjednice komentirao i odluku predsjednika Republike Zoran Milanović da ne da suglasnost za imenovanje novog izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj.
Plenković je rekao kako mu je poznato da predsjednik već mjesecima odbija dati agreman te se zapitao radi li se o protivljenju konkretnom kandidatu ili, kako je rekao, “a priori antiizraelskom stavu”.
Uz to je ponovno kritizirao Milanovićeve stavove prema Ukrajini, Europskoj uniji i NATO-u.
– Rat u Ukrajini traje četiri godine i tri mjeseca, a predsjednik nikada nije posjetio Ukrajinu. Kad je riječ o pomoći Ukrajini kroz misije Europske unije ili NATO-a, bio je protiv. To su anti-EU i anti-NATO stavovi, rekao je Plenković.
Dodao je kako se kroz niz političkih poteza posljednjih godina stvara jasna politička slika predsjednikovih međunarodnih stavova.
– Svi ostali pomagali su Ukrajini kao žrtvi ruske agresije, a ovdje smo slušali proruske stavove godinama, zaključio je premijer.
