Vlada je u sklopu paketa antiinflacijskih mjera najavila izmjene koje donose veće porezno i doprinosno opterećenje za dio paušalnih obrta, odnosno za one koji godišnje ostvaruju prihod veći od 19.900 eura.
Prema najavljenim promjenama, za paušalne obrte s godišnjim prihodom do 19.900 eura opterećenje za poreze i doprinose neće se povećavati. Riječ je o skupini u kojoj se nalazi gotovo 60 posto paušalnih obrtnika.
Paušalni obrti i dalje će plaćati fiksni porez te fiksne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ovisno o razredu prihoda u kojem se nalaze. Iz Vlade ističu kako se promjene odnose na paušalne obrte s većim prihodima, dok se za samostalne djelatnosti koje su slične paušalnom obrtu, ali porez plaćaju prema stvarno ostvarenim prihodima, ne uvode iste promjene.
Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako se broj paušalnih obrta od 2017. godine povećao gotovo četiri puta te da ih je krajem prošle godine bilo oko 101.000 registriranih. Naglasio je i kako paušalni obrti imaju niže porezno opterećenje u odnosu na stalno zaposlene osobe.
„Mnogi su paušalne obrte pretvorili u prikriveni nesamostalni rad”, poručio je Ćorić, dodajući kako će se novim mjerama veće opterećenje usmjeriti prema skupinama koje ostvaruju veće prihode.
Prema objavljenim izračunima, obrtnici s godišnjim prihodima od 19.900 do 30.600 eura plaćat će 310 eura više godišnje, odnosno ukupno 4.352 eura poreza i doprinosa.
Za one s prihodima od 30.600 do 40.000 eura godišnje davanja će porasti za 1.036 eura te će ukupno iznositi 5.248 eura. Paušalni obrti s prihodima od 40.000 do 50.000 eura plaćat će 2.154 eura više, odnosno ukupno 6.546 eura godišnje.
Najveće povećanje odnosi se na obrtnike s prihodima između 50.000 i 60.000 eura godišnje. Njima će porezi i doprinosi porasti za 82 posto, odnosno za 3.752 eura, pa će ukupno godišnje državi plaćati 8.324 eura. U toj skupini nalazi se oko devet posto paušalnih obrtnika.
Vladina namjera je, prema objašnjenju iz Ministarstva financija, smanjiti razliku u poreznom tretmanu između paušalnih obrta i klasičnog nesamostalnog rada te spriječiti zlouporabu paušalnog modela u slučajevima kada se takav oblik poslovanja koristi kao zamjena za radni odnos.
Iako se za većinu paušalnih obrta promjene neće odraziti na rast poreza i doprinosa, oni s višim prihodima u idućem će razdoblju morati računati na osjetno veća godišnja davanja.
