Najavljeno povećanje poreznog opterećenja za dio paušalnih obrtnika zasad nije zaustavilo interes građana za pokretanje vlastitog posla. Prema podatcima Obrtnog registra, u Hrvatskoj je tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine osnovano 16.378 obrta, među kojima prevladavaju paušalni obrti.
Riječ je o snažnom rastu u odnosu na prethodne dvije godine. U istom razdoblju 2025. godine otvoreno je 13.485 obrta, što znači da je ove godine osnovano 2.893 obrta više. Na godišnjoj razini to je povećanje od 21,5 posto.
Još je izraženija usporedba s 2024. godinom, kada su tijekom prvih sedam mjeseci registrirana 12.442 nova obrta. U samo dvije godine broj novootvorenih obrta povećan je za 3.936, odnosno gotovo 32 posto.
| Razdoblje | Broj osnovanih obrta |
|---|---|
| Prvih sedam mjeseci 2024. | 12.442 |
| Prvih sedam mjeseci 2025. | 13.485 |
| Prvih sedam mjeseci 2026. | 16.378 |
Paušalni obrt i dalje među najprivlačnijim oblicima poslovanja
Unatoč rastu troškova poslovanja i najavljenim poreznim promjenama, paušalni obrt i dalje je jedan od najjednostavnijih i najprivlačnijih načina ulaska u poduzetništvo.
Građane privlače jednostavnija administracija, unaprijed poznati porezni razredi i mogućnost samostalnog organiziranja posla. Paušalni obrti posebno su zastupljeni u uslužnim, digitalnim, kreativnim, savjetodavnim i drugim djelatnostima koje za početak poslovanja uglavnom ne zahtijevaju velika ulaganja.
Ovaj oblik poslovanja često biraju i osobe koje su već zaposlene kod drugog poslodavca, a obrt otvaraju radi ostvarivanja dodatnih prihoda. Istodobno se sve više građana odlučuje na samozapošljavanje, tražeći veću poslovnu neovisnost, fleksibilnije radno vrijeme i mogućnost ostvarivanja viših prihoda.
Podatci iz Obrtnog registra pokazuju da interes za pokretanje vlastitog posla ne slabi. Naprotiv, broj novootvorenih obrta raste iz godine u godinu, i to znatno brže nego tijekom prethodnih razdoblja.
Veća davanja za paušalce s primitcima iznad 40.000 eura
Snažan rast broja obrta događa se uoči poreznih promjena koje bi se trebale primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.
Prvotnim prijedlogom bilo je predviđeno povećanje poreza i doprinosa za paušalne obrtnike s godišnjim primitcima većim od 19.900 eura. Nakon kritika obrtnika i dijela javnosti, prijedlog je ublažen pa bi se dodatno opterećenje trebalo odnositi na one koji godišnje ostvaruju više od 40.000 eura primitaka.
Za paušalne obrtnike s godišnjim primitcima do 40.000 eura ne bi se mijenjali porezni razredi ni koeficijenti prema kojima se određuje osnovica za obračun doprinosa. Prema iznesenim podatcima, u toj se skupini nalazi približno 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.
Znatnije povećanje davanja očekuje obrtnike u dva najviša razreda. Za one s godišnjim primitcima između 40.000 i 50.000 eura ukupne obveze trebale bi porasti za oko 1.336 eura godišnje, odnosno približno 30 posto.
Najveće povećanje predviđeno je za paušalne obrtnike koji ostvare između 50.000 i 60.000 eura primitaka. Njihova bi godišnja davanja mogla biti veća za približno 3.033 eura, što predstavlja rast od oko 66 posto.
Doprinosi mogu porasti i obrtnicima s manjim primitcima
Iako za paušalne obrtnike s primitcima do 40.000 eura nisu predviđeni novi koeficijenti, to ne znači da će njihovi doprinosi ostati na sadašnjoj razini.
Osnovica za obračun doprinosa svake se godine usklađuje s kretanjem prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Zbog toga doprinosi mogu porasti i obrtnicima koji neće biti obuhvaćeni promjenama poreznih razreda.
Paušalni obrtnici kojima je obrt glavna djelatnost tijekom 2026. godine mjesečno plaćaju ukupno 290,98 eura doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Konačni iznosi obveza za 2027. godinu bit će poznati nakon utvrđivanja nove osnovice.
Unatoč većim troškovima poslovanja i najavljenom rastu davanja za obrtnike u najvišim razredima, podatak o 16.378 osnovanih obrta u samo sedam mjeseci pokazuje da interes za poduzetništvo i samozapošljavanje nastavlja rasti.
Paušalni obrt tako i dalje ostaje prvi izbor brojnih građana koji žele pokrenuti vlastiti posao, iskušati poslovnu ideju ili uz redovan posao ostvarivati dodatne prihode.
