Ukupno 50 institucija u Hrvatskoj koristi ili testira umjetnu inteligenciju, a njih 26 nema interna pravila za njezinu primjenu, pokazalo je Gongovo istraživanje provedeno na uzorku od 78 ključnih tijela javne vlasti.
Istraživanje „AI u javnom sektoru: Kako Hrvatska koristi umjetnu inteligenciju” provedeno je od veljače do kraja kolovoza 2026. godine. Gong je podatke prikupljao zahtjevima za pristup informacijama, ispitujući koje sustave institucije koriste, u koje svrhe te postoje li pravila za njihovu uporabu.
Identificirano je 55 različitih rješenja umjetne inteligencije, od generativnih alata poput Microsoft Copilota i ChatGPT-a do sustava za anonimizaciju sudskih odluka, medicinsku dijagnostiku i biometrijsku identifikaciju. Među najčešće korištenima su Copilot, ChatGPT i sustav za anonimizaciju sudskih odluka ANON. Evidentirani su i alati za transkripciju te virtualni asistenti, među kojima su HANA, GINA, ZdrAVKO i DIP-ov GlasAI.
Najviše različitih rješenja prijavio je CARNet, njih osam, dok su FINA, KBC Zagreb te Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije naveli po pet.
Ministarstvo unutarnjih poslova jedina je obuhvaćena institucija koja je navela korištenje sustava za biometrijsku identifikaciju ABIS i NABIS te sustava za prepoznavanje lica Face Recognition. Prema Gongu, MUP za potonji sustav nije naveo proizvođača, a taj podatak nije bio dostupan ni iz javnih izvora.
Da ne koriste umjetnu inteligenciju odgovorili su, među ostalima, Vlada RH, deset ministarstava, Ustavni sud, DORH, USKOK i Porezna uprava. HZMO, Grad Rijeka i AZOP nisu otkrili nazive rješenja koja koriste, obrazlažući to sigurnosnim razlozima. Državni inspektorat jedini nije odgovorio na Gongov upitnik.
Poseban dio istraživanja odnosio se na pravila uporabe. Među institucijama koje koriste umjetnu inteligenciju te imaju ili pripremaju posebna pravila nalaze se Hrvatski sabor, tri ministarstva, FINA, Grad Zagreb, APIS IT, HAKOM, HANFA, DIP i CARNet.
S druge strane, uporabu bez internih pravila prijavili su četiri ministarstva, deset sudova, Agencija za elektroničke medije, Državna geodetska uprava, HERA, tri grada, dvije županije i četiri klinička bolnička centra.
Gong upozorava da odgovori pokazuju kako tijela javne vlasti ne evidentiraju umjetnu inteligenciju na ujednačen način niti jednako razumiju što se smatra njezinom uporabom. Zbog toga predlaže uspostavljanje javnog i redovito ažuriranog registra rješenja umjetne inteligencije u javnom sektoru, uz jasne nacionalne standarde i građanima razumljive informacije.
Autor studije i Gongov stručnjak za otvorene podatke Sergej Županić ističe da su dosadašnji javno dostupni podaci pružali tek fragmentiranu sliku primjene umjetne inteligencije. Institucije bi, prema preporukama istraživanja, trebale donijeti jasna interna pravila te educirati zaposlenike o mogućnostima i ograničenjima tih sustava, zaštiti podataka i ljudskih prava te odgovornosti za odluke u kojima umjetna inteligencija sudjeluje.
Detaljni nalazi dostupni su na Gongovoj internetskoj stranici, a popis evidentiranih rješenja i institucija koje ih koriste objavljen je u pretraživoj tablici.
