
Vozačima u Hrvatskoj kamere za nadzor brzine uskoro bi mogle znatno manje „praštati“. Državni zavod za mjeriteljstvo predložio je novi pravilnik kojim se smanjuje sigurnosna razlika koja se oduzima od brzine izmjerene kamerama i drugim uređajima.
Prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu trenutačno je na javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada 2026. godine, što znači da nova pravila još nisu stupila na snagu.
Državni zavod za mjeriteljstvo pojašnjava da su uređaji za mjerenje brzine razvojem tehnologije postali precizniji te da na rezultate mjerenja sve manje utječu pogreške samih uređaja, metode mjerenja i rukovanja uređajem. Upravo zbog toga predlaže se smanjenje dosadašnjih sigurnosnih razlika.
Od 60 km/h više se ne bi odbijalo 10 km/h
Prema sada važećem pravilniku, kod brzina do 50 km/h od izmjerene vrijednosti oduzimaju se 3 km/h. Za brzine veće od 50 do 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 km/h, dok se kod brzina iznad 100 km/h odbija 10 posto izmjerene brzine.
Prema novom prijedlogu, sigurnosna razlika kod stacionarnog mjerenja, što uključuje fiksne kamere i druga mjerila koja brzinu mjere iz nepomične točke, bila bi znatno manja.
Za brzine:
- do 50 km/h odbijala bi se 3 km/h
- od 51 do 100 km/h odbijalo bi se 5 km/h
- od 101 do 120 km/h – 6 km/h
- od 121 do 140 km/h – 7 km/h
- od 141 do 160 km/h – 8 km/h
- od 161 do 180 km/h – 9 km/h
- od 181 do 200 km/h – 10 km/h
Za još veće brzine sigurnosna razlika nastavila bi postupno rasti.
To znači da bi, primjerice, kod izmjerene brzine od 60 km/h, prema sadašnjem pravilniku bilo oduzeto 10 km/h te bi se kao relevantna brzina uzelo 50 km/h. Prema prijedlogu novog pravilnika odbilo bi se samo 5 km/h, pa bi relevantna brzina iznosila 55 km/h.
Drugačija pravila za uređaje u vozilima
Novi pravilnik razlikovao bi i način na koji se brzina mjeri.
Kod uređaja ugrađenih u vozilo koje se kreće predviđene su nešto veće sigurnosne razlike nego kod stacionarnih kamera.
Posebna pravila predviđena su za mjerenje brzine praćenjem vozila, kakvo se može koristiti kod policijskih presretača.
U tim slučajevima sigurnosna razlika ovisila bi o duljini dionice na kojoj se vozilo prati:
- od 200 do 500 metara – 10 km/h
- od 501 do 1.000 metara – 8 km/h
- više od 1.000 metara – 6 km/h.
Uvode se i novi tipovi uređaja
Osim promjene tolerancije, novi pravilnik donosi i niz tehničkih izmjena. Među ostalim, uvodi se posebna kategorija uređaja koji brzinu vozila određuju obradom fotografija ili videosnimki, bez korištenja klasičnog radarskog ili laserskog zračenja.
Mijenjaju se i zahtjevi vezani uz softver uređaja, njihovu samoprovjeru te sadržaj dokaznih datoteka kojima se dokumentira izmjereni slučaj.
Nova pravila još nisu na snazi
Važno je naglasiti kako se zasad radi isključivo o prijedlogu pravilnika.
Javno savjetovanje traje do 19. listopada, nakon čega konačni tekst još može biti izmijenjen prije donošenja.
Do eventualnog stupanja novog pravilnika na snagu primjenjuju se postojeće sigurnosne razlike iz pravilnika iz 2020. godine.


