
U Likovnom salonu Pannonia Valeria u Belom Manastiru otvoren je prvi Panonski akvarelistički bijenale „Boris Salamaha“, koji je okupio umjetnike iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine. Događanje je posvećeno baranjskom slikaru u godini obilježavanja 20. obljetnice njegove smrti, a izložba odabranih radova ostaje otvorena do 31. listopada.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Belog Manastira Igor Pavelić, koji je okupljenim umjetnicima i gostima izrazio zadovoljstvo što je događanje u gradu okupilo velik broj sudionika iz cijele panonske regije, uključujući i susjedne države. Čestitao je svim dobitnicima nagrada i diploma, istaknuvši kako njihov umjetnički rad iziskuje mnogo truda i predanosti.
Otvorenju izložbe nazočio je i Kristijan Salamaha, sin Borisa Salamahe, a program su glazbenim nastupom uveličali članovi Združenog zbora Karašica Croatica.

Nedeljko Letić, dopredsjednik Panonske akademije umjetnosti i kulture (PAUK), istaknuo je kako su na otvorenju imali priliku ugostiti velik broj umjetnika te predstaviti 30 od približno 140 pristiglih radova. Zahvalio je svima na iskazanom interesu i dolasku te čestitao dobitnicama prvih triju nagrada: Radi Marković na Grand Prixu za izvrsnost, Neveni Živić na drugoj nagradi i Jasni Popović na trećoj nagradi.
Letić je naglasio kako je Boris Salamaha bio izvrstan umjetnik te da je prvi bijenale pokrenut njemu u čast, u povodu 20. obljetnice njegove smrti.
O značaju okupljanja i daljnjim planovima Akademije govorio je i Miroslav Kovač, tajnik Odjela za nove tehnologije PAUK-a. Izrazio je zadovoljstvo što je već prvo izdanje privuklo brojne umjetnike, od eminentnih imena do autora koji tek grade svoje mjesto na likovnoj sceni. Istaknuo je kako je želja organizatora da bijenale postane tradicija u Baranji, ali i da se javnosti, uz umjetnost, približe druga područja djelovanja Akademije i vrijednosti koje ona promiče.

Kovač je najavio da Odjel za nove tehnologije sljedeće godine planira niz edukacija i predavanja, među ostalim i o umjetnoj inteligenciji. Prema njegovim riječima, mnogi još nisu dovoljno upoznati s tim tehnologijama ni s promjenama koje donose, zbog čega je važno omogućiti njihovo bolje razumijevanje i prilagodbu.
Kao primjer otvaranja umjetnosti digitalizaciji i novim tehnologijama izdvojio je nagrađeni rad kojim je digitalnim postupkom postignut učinak akvarela.
Upravo je takav rad predstavila dobitnica Grand Prixa za izvrsnost, akademska slikarica Rada Marković iz Darde. Organizatori navode da ga je odbor prihvatio kao iznimku i poticaj za razgovor o odnosu tradicionalnih likovnih tehnika i novih tehnologija. Drugonagrađena Nevena Živić dolazi iz Rijeke, a trećenagrađena Jasna Popović iz Novog Sada.
Za prvo izdanje bijenala prijavila su se 53 umjetnika, a Odbor za izbor djela i nagrade odabrao je radove trinaest autora. Među zastupljenima su umjetnici iz Baranje, Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Konavala, Novog Sada i Mohača.
Posebne nagrade, povelje s likom Borisa Salamahe, dodijeljene su Marku Šošiću, Sreti Balašu, Vanji Zanze, Danijeli Pendić, Biserki Radišić, Darku Jovanoviću, Siniši Vojnoviću, Milanu Dvorniću, Josipi Dobrenić Lavrenčić i Anett Manga.

Panonska akademija umjetnosti i kulture bijenale je posvetila Salamahi zbog njegova opsežnog stvaralaštva i posebne povezanosti s akvarelom. Prema podacima organizatora, tijekom više od pola stoljeća rada ostvario je više od 15 tisuća likovnih djela, među kojima je oko 12 tisuća akvarela. Akademijin Razred za likovnu umjetnost ovom je izložbom želio ponovno usmjeriti pozornost na akvarel i umjetničko stvaralaštvo panonskog prostora.
Odabrani radovi donose različite pristupe akvarelu i motive povezane s panonskim prostorom. Među njima su Dunav i baranjski krajolici, osječke vedute, biljni svijet, osobna sjećanja i povijest Mohača.
Bijenale se održava usporedno s retrospektivnom izložbom „Boje Baranje“, posvećenom sjećanju na Borisa Salamahu, koja traje do 31. listopada.
Izložbu prvog Panonskog akvarelističkog bijenala posjetitelji mogu razgledati u Likovnom salonu Pannonia Valeria, na adresi Osječka 73/A u Belom Manastiru. Izložba i katalog financirani su sredstvima Grada Belog Manastira i Osječko-baranjske županije.




