Hrvatski investicijski račun trebao bi zaživjeti 2027.: Evo što donosi građanima

foto:Pixabay

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o hrvatskom investicijskom računu, kojim želi građanima olakšati ulaganje u dionice, obveznice i druge financijske instrumente. Početak primjene predviđen je za 1. siječnja 2027., nakon donošenja zakona u Saboru.

Novi model trebao bi potaknuti građane da dio štednje usmjere na tržište kapitala, a domaćim poduzetnicima otvoriti dodatne mogućnosti financiranja. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da bi hrvatski investicijski račun mogao pridonijeti većoj aktivnosti ulagača i razvoju tržišta.

Prema prijedlogu, građani bi tijekom života na račun mogli uplatiti ukupno 200.000 eura. Ako pet uzastopnih godina ne bi povlačili novac, otvorila bi im se mogućnost dodatne uplate od 50.000 eura, čime bi ukupni dopušteni iznos dosegnuo 250.000 eura. Riječ je o ukupnom ograničenju uplata, a ne o godišnjem limitu.

Glavna pogodnost bila bi mogućnost trgovanja i ponovnog ulaganja ostvarenih prinosa bez nastanka porezne obveze pri svakoj pojedinačnoj transakciji unutar računa. Građani bi tako mogli prodavati i kupovati vrijednosnice te reinvestirati prinose uz jednostavniji porezni tretman

Ćorić nije iznosio procjene koliko bi novca građani mogli usmjeriti u novi račun, ali je podsjetio na velik interes za državne vrijednosnice. U nedavno izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa građani su uplatili više od milijardu eura, što ministar smatra pokazateljem spremnosti na ulaganje.

Račun bi mogle otvoriti fizičke osobe koje su hrvatski porezni rezidenti, pri čemu bi svaka osoba mogla imati samo jedan hrvatski investicijski račun. Odluke o kupnji i prodaji mogle bi donositi samostalno, davanjem naloga ovlaštenom posredniku, ili mu povjeriti upravljanje ulaganjima prema ugovorenom profilu rizika.

Ministarstvo financija ranije je istaknulo da se ovim modelom želi građanima ponuditi pristupačniji način dugoročnog ulaganja. Cilj je povećati sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala i dio štednje iz bankovnih depozita usmjeriti prema financiranju gospodarstva.