Banke najavile rast naknada u 2022., pojedine će dizati naknadu za vođenje računa umirovljenika

foto:pixabay

U moru različitih nameta koji nas svakodnevno pritišću možda je najteže nositi se s onima koje nam naplaćuju banke. Njima plaćamo sve više naknada, i taj je namet, uz prihod od kamata, najizdašniji izvor njihova prihoda. Banke su najavile da će iznosi naknada i u ovoj godini rasti. –  javlja HRT.

U većini hrvatskih banaka u protekle dvije godine porasle su neke od brojnih naknada vezanih uz vođenje računa, internetsko bankarstvo, kreditne transfere, trajne naloge, kartične usluge i podizanje novca na bankomatu. Banke su na naknadama, odnosno proviziji u prvih deset lanjskih mjeseci zaradile četiri milijarde kuna. 

– To područje naknada je sada postalo alternativni vid zarade banaka, a to je omogućeno preuzimanjem platnog prometa od strane banaka. Nastao je jedan rašomon, HNB je to popratio izradom kalkulatora, no ljudi ne mogu mijenjati banke radi jedne transakcije ili radi nekakve sporedne stvari koja se rijetko pojavljuje. S druge strane imamo masu blokiranih koji imaju te otvorene zaštićene račune, ističe ekonomski stručnjak Davor Banović

Rast naknada nije izolirani hrvatski slučaj. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA istražuje utemeljenost povećanja nekih bankovnih naknada u EU-u. EBA razmišlja o novoj regulativi kojom bi se strože kontrolirale naknade koje banke naplaćuju klijentima, možda čak i ograničile. Time bi bile obuhvaćene i banke u Hrvatskoj.  

– Banke ostvaruju relativno visoke prihode iz tih naknada i provizija koje su vezane uz kartično poslovanje, ali koje su uobičajene u europskim zemljama. Ali troškovi bankarskog sustava su nešto veći nekog u drugim zemljama i manja je konkurencija među bankama. Banke u Hrvatskoj nisu konkurentno tržište, iako je izrazito visoko regulirano, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny

Naknade su se našle “na meti” regulatora jer se sumnja da njihovo mijenjanje nije vezano uz neki konkretni parametar, nego ih banke u pojedinim zemljama Unije određuju arbitrarno i jednostrano. Bankovne naknade u Hrvatskoj regulira HNB.

– HNB provodi nadzor nad poslovanjem kreditnih institucijama, u smislu nadzora informiranosti potrošača u skladu s pozitivnim propisima i jesu li te informacije dane potrošačima na transparentan i pravovremeni način, kaže savjetnica u HNB-u Ana Pisačić

– Mi smo zapravo stvorili regulatorni okvir koji je vrlo skup. Banke doista imaju visoke regulatorne troškove, ali banke su oligopol. Dominira nekoliko velikih banaka koje zapravo nemaju veliku konkurenciju, dodaje analitičar Novotny. 

Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje i usporedbu olakšava HNB-ov preglednik.