U tijeku je, kažu ratari, nikad teža žetva pšenice u Hrvatskoj. S oranica šalju dramatično upozorenje o lošoj kvaliteti uroda zbog čega bi i otkupna cijena mogla padati, a bore se i s konkurencijom iz Ukrajine. Podsjećaju da su troškovi porasli za 100 posto, dok su ovogodišnji prinosi i do 50 posto niži. Na svakom hektar, kažu, gube oko 600 eura, zbog čega traže hitnu pomoć države.
Baranjski poljoprivrednici u srijedu su prosvjedovali kod mjesta Čeminac.
Na užarenim oranicama samo ozbiljni izrazi lica. Previše je straha i nepoznanica. Ulaganja ratara rasla su i do 100 posto, kažu, čak do 13 i pol tisuća kuna po hektaru. Taj novac teško da će se moći vratiti i prijeti im potpuni bankrot.
Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Petar Pranjić rekao je na prosvjedu kako ulaganja poljoprivrednika po hektaru iznose oko 1.800 eura, ali je urod pšenice zbog loših vremenskih prilika podbacio, kao i kakvoća.
– Ozbiljno razmišljamo o obustavi demonstrativno, žetve jer za te pare, po kunu kad izračunate, ja još računam u kunama, lakše je narodu razumjeti, mi ćemo dobiti po hektaru 4 do 5 tisuća kuna. Znači veća je matematika, zaorat, palit ne smijemo po Ustavu, ima i takvih prijedloga, kaže.
Više se isplati ostaviti pšenicu da trune na njivi, poručuju ratari s mirnog prosvjeda upozorenja.
Otkupnu cijenu koja se kreće od 160 do 165 eura za tonu smatra poražavajućom, kao i prekomjeran uvoz iz zemalja izvan EU-a poput Ukrajine, koji je, kako je rekao, “potopio europsko tržište”.
Prinos pšenice je neočekivano loš, podbacila je i kvaliteta, a sa sadašnjim cijenama ne možemo prosperirati i servisirati svoje obveze, niti razmišljati o idućoj žetvi, rekao je Pranjić.
Brlošić: Otkupna cijena najniža u Europi
Član Upravnog odbora HPK-a Mato Brlošić ocjenjuje kako je cijena pšenice u Hrvatskoj najniža u Europi, jer se na europskim burzama kreće između 230 i 240 eura za tonu, a u Hrvatskoj oko 160 eura.
Ističe kako su u Ministarstvu poljoprivrede razgovarali o konkretnoj pomoći ratarskom sektoru od 300 eura po hektaru, što poljoprivrednicima neće značajno pomoći, jer izračuni pokazuju da im gubitci iznose oko 500 do 600 eura po hektaru.
S obzirom da je žetva krenula i da je kakvoća pšenice lošija nego što smo mislili, to će uz niski prinos biti razlog za zabrinutost. Prvi rezultati žetve su katastrofalni i smatramo da se u razgovore treba uključiti vlada, rekao je Brlošić.
– Oko 40 do 50 posto zrna nisu dobra, nisu za ništa. Što se dogodilo, potražit ćemo odgovor od struke, jednostavno s ovim se nikad nismo sreli, istaknuo je.
Trećina žetve već je obavljena. Uz nevjerojatne troškove, male prinose i lošu kvalitetu, tu je i konkurencija – pšenice iz Ukrajine.
– Ako netko želi tu ukrajinsku pšenicu, neka Ukrajina hrani, mi ćemo vratiti ovu zemlju državi, vratiti strojeve autokućama gdje smo digli na leasing i pakiramo se i odlazimo s ovih prostora, ogorčen je Pranjić.
Svaki zasijani hektar slavonskom rataru ove godine donosi oko 600 eura gubitka. Država nije stala iza nas, ali sada će morati, kao što je stala iza stočara – poručuju ogorčeni ratari.
– Dakle 300 eura smo tražili da se pomogne u ovom slučaj u proizvodnji žitarica, jer naš gubitak je 600. Išli smo, evo pola ćemo snositi mi, pola država, kaže Brlošić.
No, o tome tek treba postići dogovor. Pa se ratari pitaju – od čega će živjeti do sljedeće žetve?
