Hrvatska je područje u kojem krpeljne bolesti nisu rijetka pojava, osobito tijekom toplijih mjeseci. Za aktivnost krpelja potrebni su određeni uvjeti, poglavito temperatura i vlažnost stoga se krpeljne bolesti najčešće javljaju sezonski – od travnja do listopada.
Bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj su Lajmska bolest, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, mediteranska pjegava groznica, babezioza, anaplazmoza, erlihioza.
Dvije najzastupljenije u Hrvatskoj su svakako Lajmska bolest i krpeljni menigoencefalitis.
Lajmska bolest
Lajmsku bolest uzrokuje spiroheta Borrelia burgdorferi. Bolest se dijeli na rani i kasni stadij.
Rani lokalizirani stadij karakterizira kožni eritem koji je uglavnom specifičan i prepoznatljiv, te izgleda poput ovalne promjene koju često okružuje ružičasti „prsten“. Zovemo ga još i erythema migrans. Inkubacija je 3 do 32 dana. Eritem može spontano nestati, ali može trajati i mjesecima. Bolest se liječi antibioticima čime se sprječava razvoj kasnih komplikacija. Postoji još jedan oblik kožne manifestacije, a zove se borelijski limfocitom i izgleda poput plavičasto crvene promjene uglavnom na uški, piše Mamin kutak.
Rani diseminirani stadij karakterizira pojava više od jednog eritema na koži i čest je kod djece. Osim kožnih promjena u ranom diseminiranom stadiju javljaju se neurološke manifestacije (upala moždanih ovojnica, upala moždanih živaca), srčane manifestacije (poremećaji ritma odnosno srčani blokovi) i očne manifestacije (upale različitih dijelova oka).
Kasna infekcija se očituje mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. Karakteriziraju je neurološki ili reumatološki simptomi. Od neuroloških simptoma najčešće se javljaju polineuropatije (poremećaji perifernih živaca), a od reumatoloških su najčešći artritisi odnosno upale zglobova, najčešće koljena. Najteža kasna manifestacija je encefalomijelitis – upala mozga i moždanih ovojnica. Sve navedeno je međutim vrlo rijetko. Terapija uključuje antibiotike i multidisciplinarno liječenje, a dokaz bolesti nije uvijek jednostavan.
Krpeljni meningoencefalitis
Krpeljni meningoencefalitis je bolest koja je kod djece rijetka i uglavnom nije fatalna, a teža i potencijalno po život opasna je uglavnom u odraslih.
Uzrokuje je virus krpeljnog menignoencefalitisa, čovjek se zarazi ujedom krpelja ili konzumacijom nepasteriziranih mliječnih proizvoda od zaraženih životinja (koze, ovce, krave).
Nakon ugriza krpelja i inkubacije od prosječno 7-14 dana javljaju se nespecifični simptomi poput bolova u mišićima, temperature i umora. Nakon tog perioda slijedi period latencije u trajanju od 4-10 dana. Simptomi koji slijede su febrilitet, glavobolja, povraćanje i različite razine poremećaja svijesti, tj. slijedi upala središnjeg živčanog sustava. Bolest se liječi simptomatski na bolničkom odjelu ili u jedinici intenzivne skrbi, ovisno o težini kliničke slike.
Dijagnosticira se dokazom virusa molekularnom dijagnostikom iz likvora ili urina, te serologijom odnosno dokazom protutijela iz krvi i likvora.
Za krpeljni meningoencefalitis postoji vrlo efektivna prevencija, a to je cijepljenje.
Ostale bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj su zapravo rijetke i liječe se uglavnom antibioticima.
Iako većina krpelja u Hrvatskoj nije zaražena, zbog klimatskih promjena se primjećuje sporo ali sigurno širenje endemskog područja na kojem obitavaju zaraženi krpelji. S obzirom na navedeno preporučuje se dobro pregledati kožu i vlasište djeteta nakon svakog boravka u prirodi.
