Unatoč rastu plaća, uključujući i minimalne, te usporavanju inflacije u posljednjih nekoliko mjeseci, potrošači u Hrvatskoj i dalje izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena, osobito osnovnih namirnica poput kruha. Kruh, bilo bijeli, polubijeli ili crni, mnogim građanima postaje sve teže priuštiti, a cijene, koje su u prosjeku 15% više nego u ostatku Europe, dodatno opterećuju kućne proračune. Najskuplji kruh u Europi je u Danskoj, dok je najjeftiniji u Bugarskoj. – Piše HRT.
Unatoč padu cijena pšenice i energenata, cijene kruha u Hrvatskoj su nastavile rasti, što izaziva negodovanje među potrošačima i stručnjacima. Poljoprivrednici naglašavaju kako za rast cijena nema opravdanih razloga, te pozivaju na smanjenje marži u proizvodnom i distribucijskom lancu, a neki smatraju da bi Vlada trebala intervenirati. Prema riječima Mate Brlošića iz Hrvatske poljoprivredne komore, posljednji sudionici u lancu trebali bi smanjiti svoje marže kako bi se cijene stabilizirale.
Financijski podaci pokazuju da su proizvođači kruha ostvarili značajno povećanje dobiti u usporedbi s prethodnom godinom. Iako su njihovi rezultati višestruko bolji, stručnjaci napominju da to nije rezultat redovnog poslovanja, već više utjecaja specifičnih tržišnih uvjeta.
Hrvatska proizvodi dovoljno pšenice za vlastite potrebe, ali velik dio se izvozi, dok se istovremeno uvoze velike količine smrznutog kruha i peciva. U tržišnoj ekonomiji proizvode kupuje onaj tko može bolje platiti, što dodatno otežava situaciju na domaćem tržištu.
