Detalji porezne reforme

foto: Pixabay/Ilustracija

Vlada je predstavila dugoočekivanu poreznu reformu, čija je najveća novost uvođenje poreza na nekretnine. Od Nove godine – taj porez bit će obvezan za sve jedinice lokalne samouprave, a najviši iznos bit će 8 eura po četvornom metru. Mijenja se ukupno šest poreznih zakona. Novosti se odnose i na visinu poreza na dohodak te neoporezivog dijela dohotka koji se povećava na 600 eura. 

Novi krug poreznih izmjena predstavio je jučer ministar financija Marko Primorac u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Ministar Marko Primorac istaknuo je da je Vlada nizom krugova porezne reforme rasteretila gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini.

U Hrvatskoj trenutno ima više od 600 tisuća praznih nekretnina ili se one, njih preko 200 tisuća, koristi samo za kratkoročni najam.

Okvirni cilj poreznih izmjena je prebacivanje poreznog opterećenja s rada na imovinu, tj. nekretnine. U tu svrhu se uvodi porez na nekretnine, što je u principu samo ojačani porez na kuće za najam, a i drastično se povećava paušalni porez na turistički najam. 

Ovo su zakonski akti koji se mijenjaju:

  1. Zakon o lokalnih porezima
  2. Zakon o porezu na dohodak
  3. Zakon o doprinosima
  4. Opći porezni zakon
  5. Zakon o poreznoj upravi
  6. Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Porez na nekretnine

Porez na nekretnine se neće plaćati na nekretnine u kojima se živi duže od 10 mjeseci godišnje, bilo da su one u vlasništvu samih stanara, u dugoročnom najmu ili ih samo koristi povezana fizička osoba.

Osoba koja će plaćati porez će biti vlasnik, pravna i fizička osoba ili onaj tko već plaća komunalnu naknadu.

Ministar je rekao da će predmet oporezivanja biti stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja.

Da bi vlasnik bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje.

Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru.

Porez se uvodi 1. siječnja 2025.

Porez na nekretnine trebao bi postati zajednički prihod države i jedinica lokalne samouprave, i to na način da 80 posto prihoda pripast će jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto državnom proračunu.

Iznimno za 2025. godinu, jedinice lokalne samouprave će omogućiti da odluku donesu do kraja veljače 2025.

Nakon prve godine, odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću. Prijelazno razdoblje će postojati kako bi se ispoštovala procedura.

Ministar je rekao kako će taj novac ponovno završiti u jedinicama lokalne samouprave u njihovim proračuna, ali će doći do redistribucije prema onima kod kojih neće doći do značajnog povećanje fiskalnog kapaciteta.

“Pri tome je bitno naglasiti da smo se odlučili za ovakvu raspodjelu ne zbog toga što nema novca u proračunu ili treba krpati proračunske rupe, nego što smatramo da će de facto povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga smo odlučili, kako bi ublažili nejednakosti između jedinica lokalnih samouprava, izdvojiti 20 posto tih prihoda u državni proračun iz kojeg će se provoditi fiskalno izravnanje”, rekao je Primorac.

Prihod od turističkog, kratkoročnog najma

Kratkoročni najam se trenutno oporezuje u paušalnom iznosu od nešto manje od 20 do nešto manje od 200 eura. To utvrđuju jedinice lokalne samouprave. To je rezultiralo činjenicom da je prosječno opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno otprilike 2 posto.

Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma radi rješavanja stambenog potanja, rekao je Primorac.

Kada je riječ o turističkom najmu, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.

Također, porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalno stanuje i one u dugoročnom najmu.

Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.

Osobni odbitak raste s 560 na 600 eura, povratnici oslobođeni od poreza

Također, kako je već i ranije najavljeno, od 1. siječnja raste osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, pri čemu se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Prag plaćanja više stope poreza na dohodak raste s trenutnih 40 tisuća eura godišnje na 60 tisuća eura.

Smanjit će se i maksimalna stopa poreza na dohodak koji može odrediti općina i grad, od 0.6 postotnih bodova do 3 postotna boda manje nego sada, zavisno o kakvoj se jedinici lokalne samouprave radi.

Svi koji se nakon minimalno dvije godine života u inozemstvu vrate u Hrvatsku bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Doprinose za zdravstveno i mirovinsko će morati plaćati. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak mladima od 25 godina, i umanjenje onima od 25 do 30 godina, ostaje. Ali poslodavci neće biše biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog za mlade.

Prag za ulazak u sustav PDV-a se diže na 50.000 eura

Dobra vijest za poduzetnike je podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura, pri čemu će se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjiti za oko 7.500, rekao je Primorac.