EP: Pandemija mladima narušila zdravlje i mogućnosti za obrazovanje

foto:PIXABAY

Pandemija koronavirusa posebno je negativno utjecala na mlade zbog čega će sljedeća godina biti posvećena problemima s kojima se suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem, upozorili su europarlamentarci u raspravi o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih.

Ranije ove godine predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyden najavila je kako će Europska komisija predložiti da 2022. bude proglašena Europskom godinom mladih, a na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europski parlament je odluku podržao sa 604 glasa za, 25 protiv, dok je 68 zastupnika bilo suzdržano.

Europska komisija će u 2022. s organizacijama civilnog društva i nacionalnim koordinatorima organizirati aktivnosti za mlade u državama članicama za uključivanje mladih u europske i nacionalne politike, dok će provedbu pratiti Europski parlament.  

Zastupnici su u tu svrhu odobrili dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, a ostala sredstva osigurat će se i iz drugih projekata i instrumenata EU-a.

Vrijeme je da mladi budu u središtu pažnje

Mariya Gabriel, povjerenica Komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, zastupnicima je na plenarnoj sjednici rekla kako “kontekst i duh” Europske godine mladih “definira slušanje, uključivanje, podrška”:

Povjerenica je navela kako, primjerice, po istraživanju od listopada na Europskom portalu za mlade “gotovo 60% ispitanika želi da klimatske promjene budu vruća tema ove godine”. U Europskoj godini mladih će se “mijenjati paradigma” tako što će EU “u svom političkom djelovanju sustavno uzimati perspektivu mladih i daavati konkretne odgovore na njihovu viziju”, najavila je.

 Sabine Verheyen, zastupnica kluba Europske pučke stranke i predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje, otvarajući raspravu u Parlamentu, istaknula je kako su mladi jedna od skupina koju je pandemija najviše pogodila jer im je onemogućila napredak i razvitak.  

“Mladi ljudi iz solidarnosti su prihvatili i podržali ograničenja nametnuta zbog pandemije koronavirusa, sada je došlo vrijeme da oni budu u središtu naše pažnje i drago mi je što će 2022. biti posvećena upravo njima.” izjavila je Verheyen, koja je bila izvjestiteljica paralmenta za ovu inicijativu.  

Izgubljena generacija

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, također članica Odbora za kulturu i obrazovanje, ocijenila je za Hinu da je „ova generacija mladih nažalost je postala izgubljena generacija”. “To je nešto što mi ne želimo i mislimo da je vrijeme da se mlade stavi u fokus“, rekla je.

„Sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, posebice je to očito u području obrazovanja“, kazala je Zovko i napomenula da„obitelji s više djece i manjim prihodima ne mogu si priuštiti jednaku kvalitetu obrazovanja kao i oni imućniji“.  

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik, SDP-ovac, Predrag Fred Matić. koji je izjavio je kako mu je drago što će mladi EU-a dobiti priliku postati politički prioritet, a kolege je pozvao da se suzdrže od floskula.  

“Mladi očekuju konkretne projekte koji će se iz ove godine preliti u budućnost.”, dodao je Matić. 

Posebno su izraženi problemi mentalnog zdravlja 

Po rezultatima istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na temu pogleda učenika na pandemiju na značajan broj učenika pandemija imala negativan utjecaj. Posebno se ističe se negativan utjecaj na mentalno zdravlje i to posebice kod učenika srednjoškolske dobi.  

Prilikom istraživanja čak 43,9 posto maturanata se reklo kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovu pripremljenost za uspješno studiranje, a 37 posto ih je reklo kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovu spremnost na uspješan ulazak na tržište rada.

Valerija Kanđera, psihologinja pri Centru za socijalnu skrb u Zagrebu, za Hinu je izjavila kako je kroz praktični rad uočila da kod adolescenata ima sve više problema s mentalnim zdravljem, posebice s paničnim napadajima koji su ponekad jednokratan problem, a znaju prerasti i u kronična, teža stanja.  

Kanđera dodaje i da su “djeca i mladi više nego ikada izloženi prilivu negativnih informacija do kojih sada mogu doći pomoću dva klika na računalu, ali često te informacije do njih dođu i kada ih oni ne traže”.