Europski parlament usvojio je jučer rezolucije kojima je ustvrdio da Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo napreduju prema članstvu u Europskoj uniji provođenjem potrebnih reformi. Ocijenili su da Srbija nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Europskoj uniji i izrazio zabrinutost zbog rastućeg utjecaja Kine i Rusije u zemlji.
“Došlo je do značajnog napredka na području vladavine prave, izbornih propisa, suzbijanja organiziranog kriminala, reforme pravosuđa, položaja Ustavnog suda i Vrhovnog suda”, rekla je na plenarnoj sjednici portugalska socijalistkinja Isabel Santos, izvjestiteljica Europskog parlamenta za Albaniju.
Potrebno je “odati priznanje” albanskim vlastima za napredak u reformama potrebnim za pristupanje Uniji, kazala je Santos.
Primjerice, u usvojenoj rezoluciji se navodi kako je primjetan “izostanak napretka u pogledu slobode izražavanja te prepreke ispravnom funkcioniranju neovisnih medija”.
Također se govori i o slučajevima zastrašivanja, blaćenja i pritiska na novinare.
Ana Paula Zacarias, obraćajući se zastupnicima u ime Vijeća kojim predsjeda Portugal, pohvalila je Albaniju zbog usklađenosti njene vanjske politike s europskom vanjskom politikom.
“Imamo povjerenje u europsku budućnost Kosova”
Viola Von Cramon-Taubadel, zastupnica njemačkih Zelenih i izvjestiteljica za Kosovo, istaknula je kako Europski parlament “ima povjerenje u europsku budućnost Kosova”.
“Nijedna zemlja u regiji nema pozitivniji odnos prema Europskoj uniji od Kosova”, kazala je na plenarnoj sjednici.
Međutim, istaknula je kako niti Srbija niti Kosovo neće moći pristupiti Europskoj uniji bez “sveobuhvatnog sporazuma”.
Pet zemalja članica Unije – Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka, Španjolska – još nije priznalo Kosovo. Europski je parlament apelirao na tih pet država članica da prizna Kosovo, ističući “da je neovisnost Kosova nepovratna”.
Stoga je kritizirana Srbija, nakon čije je kampanje nekoliko zemalja povuklo priznanje Kosova.
Ipak, Europski parlament je u rezoluciji izrazio žaljenje zbog ograničenog napretka” u provedbi reformi.
Posebno su pohvaljeni napori Kosova u borbi protiv “radikalizacije, terorizma i nasilnom ekstremizma”.
Međutim, izražena je zabrinutost zbog “napora trećih zemalja”, koje nisu imenovane, “u pružanju potpore radikalizaciji, posebno mladih”.
“Politička zrelost” Sjevere Makedonije
Sjeverna Makedonija pohvaljena je također u rezoluciji zbog “predanosti integraciji u EU”, koja se očituje u “kontinuiranoj provedbi reformi povezanih s pristupanjem i radu na rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim zemljama”
Sjeverna Makedonija pokazala je “veliko posvećenje putu prema europskim integracijama”, kazao je izvjestitelj za Sjevernu Makedoniju Ilhan Kyuchyuk, bugarski zastupnik iz liberalnog kluba Obnovmo Europu.
Sjeverna Makedonija pokazala je “visoku razinu političke zrelosti”, dodao je.
U rezoluciji je istaknuto da je, u području slobode izražavanja medija, situacija zadovoljavajuća.
Međutim, Europski je parlament izrazio zabrinutost zbog “raširenog govora mržnje”, posebno prema Romima, LGBTQI+ osobama i sl.
Sva tri izvješća usvojena su s više od 500 glasova za, pri čemu je dio zastupnika konzervativnog kluba ECR, krajnje desnog Identitet i demokracija (ID) te krajnje lijevog kluba GUE/NGL glasao protiv ili bio suzdržan.
Srbija mora promijeniti vanjsku politiku: raste kineski i ruski utjecaj
Usprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija “pridaje nerazmjerno mnogo pozornosti trećim zemljama”, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta.
U tom su kontekstu apostrofirani utjecaji Rusije i Kine, čijeg je čelnika Xi Jinpinga srbijanski predsjednik Vučić na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa nazvao “bratom”, izjavivši pritom da je europska solidarnost “bajka”.
EP je “zabrinut zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i diljem zapadnog Balkana te nedostatka transparentnosti i procjene utjecaja kineskih ulaganja i zajmova na okoliš i društvo”, stoji u rezoluciji.
Europarlamentarci su zabrinuti i “zbog sve veće ovisnosti Srbije o obrambenoj i sigurnosnoj opremi i tehnologijama iz Kine, uključujući sustav masovnog nadzora u Beogradu i masovno prikupljanje osobnih podataka bez odgovarajućih zaštitnih mjera”.
Brinu i zbog “bliske političke i vojne suradnje Srbije s Rusijom, uključujući kontinuiranu prisutnost ruskih zrakoplovnih kapaciteta u Nišu”
