Prema najnovijim podacima Eurostata, u Europskoj uniji je tijekom 2024. godine izdano ukupno 3,5 milijuna prvih boravišnih dozvola državljanima trećih zemalja, što je pad od 8,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok većina država članica bilježi smanjenje broja izdanih dozvola, Hrvatska se izdvaja potpuno suprotnim trendom – rastom i rekordnim udjelom dozvola izdanih isključivo zbog zapošljavanja.
Gotovo sve dozvole u Hrvatskoj izdane zbog zapošljavanja
Hrvatska je 2024. godine izdala 85 574 prve boravišne dozvole, a čak 95,3 posto njih odnosi se na radne dozvole. Time se Hrvatska svrstala na sam vrh Europske unije, daleko iznad europskog prosjeka koji iznosi 31,9 posto. Drugim riječima, gotovo svaki stranac koji je 2024. prvi put dobio boravišnu dozvolu u Hrvatskoj – došao je radi posla.
Najveći broj stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz azijskih zemalja poput Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, ali i iz susjednih država regije – Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
U Europskoj uniji, rad je glavni razlog izdavanja dozvola u tek 14 zemalja, no nigdje taj udio nije tako visok kao u Hrvatskoj.
Za usporedbu:
- Hrvatska – 95,3 % dozvola izdano zbog zapošljavanja
- Litva – 81,8 %
- Rumunjska – 77,2 %
- Poljska – 69,1 %
- Njemačka – 14,1 %
- Francuska – 11,2 %
Dok su Njemačka i Poljska 2024. zabilježile pad radnih dozvola (–17,8 % i –23,9 %), Hrvatska je ostvarila rast. Taj zaokret jasno pokazuje kako domaće gospodarstvo sve više ovisi o radnicima iz trećih zemalja.
Usporedba Hrvatske i Europske unije
| Pokazatelj (2024.) | Europska unija | Hrvatska |
|---|---|---|
| Ukupan broj prvih boravišnih dozvola | 3,5 milijuna | 85 574 |
| Promjena u odnosu na 2023. | –8,3 % | Rast u odnosu na 2023. |
| Udio dozvola za zapošljavanje | 31,9 % | 95,3 % |
| Udio dozvola za obiteljske razloge | 27,1 % | 3,1 % |
| Udio dozvola za obrazovanje | 15,7 % | 0,8 % |
| Udio dozvola iz drugih razloga | 25,3 % | 0,8 % |
Usporedno gledano, Hrvatska ima više od tri puta veći udio radnih dozvola od Poljske (69,1 %) te dvanaest puta više od prosjeka EU-a. Najbliže Hrvatskoj su Litva (81,8 %) i Rumunjska (77,2 %).
Pad u većini država, rast u Hrvatskoj
Dok su zemlje poput Njemačke, Poljske i Estonije zabilježile značajan pad izdanih boravišnih dozvola, Hrvatska bilježi stabilan rast, što je u suprotnosti s europskim trendom.
Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji (–42,5 %), Malti (–29,8 %) i Poljskoj (–23,9 %), dok je Hrvatska zadržala uzlaznu putanju zbog povećane potražnje za radnicima u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i industriji.
Radnici iz trećih zemalja postali temelj hrvatskog tržišta rada
Usporedba s drugim državama pokazuje da je Hrvatska danas jedno od najotvorenijih tržišta rada u Europskoj uniji. Dok u državama poput Njemačke ili Francuske prevladavaju boravišne dozvole izdane iz obiteljskih ili obrazovnih razloga, Hrvatska ima izrazito radno orijentiranu strukturu migracija.
Prema procjenama, broj stranih radnika u Hrvatskoj nastavit će rasti i u 2025. godini, jer domaća radna snaga više ne može zadovoljiti potrebe tržišta.
Hrvatska se 2024. godine svrstala među vodeće zemlje Europske unije po udjelu radnih dozvola, s gotovo potpunim fokusom na zapošljavanje stranaca. Dok većina država EU-a bilježi pad migracija povezanih s radom, Hrvatska bilježi suprotan trend – rast i rekordnu ovisnost o stranoj radnoj snazi.
