Gripa je virusna zarazna bolest od koje mogu oboljeti ljudi svih dobnih skupina, a osobito ozbiljna može biti u dječjoj dobi, piše Mamin kutak.
Prva epidemija gripe zabilježena je u 16.stoljeću, a za vrijeme epidemije „ španjolske gripe“ 1918. – 1919.god od gripe je umrlo oko 50 milijuna ljudi. Virus je izoliran 1930.godine.
Karakterizira ju sezonalna pojavnost. Prvi slučajevi gripe javljaju se obično najranije u listopadu, obično u studenom, a posljednji se mogu detektirati čak i u svibnju.
Gripa se širi respiratornim putem odnosno kapljično, kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom. Inkubacija je kratka, obično 1-4 dana.
Kliničku sliku karakterizira nagli početak s visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima uz razvoj respiratornih simptoma kao što su curenje nosa, grlobolja i kašalj. Kod djece je temperatura obično visoka i vrlo uporna, te slabije reagira na primjenu uobičajenih doza lijekova za snižavanje temperature. Ponekad se javljaju i pridruženi nespecifični simptomi kao što su proljev i povraćanje, osobito kod djece.
Međutim, gripa može imati i blaže kliničke slike.
Gripa traje obično 5-7 dana iako može trajati i duže. Nakon bolesti može zaostati osjećaj iscrpljenosti, umora, slabost i kašalj koji može potrajati i nekoliko tjedana.
Kao i većina drugih virusnih bolesti gripa ima svoje komplikacije. To su najčešće upala pluća i to virusna, ali također i bakterijska upala pluća koja je najčešće uzrokovana pneumokokom. Uz upalu pluća od češćih komplikacija javljaju se još i upala uha ili virusni bronhitis.
Ostale teže, ali srećom rijetke komplikacije su encefalitis odnosno upala mozga, upala kralješnične moždine, te upala srčanog mišića. Ukoliko se jave, a osobito ako se ne prepoznaju na vrijeme one mogu biti fatalne, a čak su i u pravovremenom prepoznavanju terapijske mogućnosti ograničene.
Komplikacije se najčešće javljaju kod djece ispod dvije godine.
Gripa se dijagnosticira brisom nazofarinksa. Postoje brzi „point of care“ antigenski testovi čiji rezultat je poznat unutar 10 minuta, te molekularna dijagnostika također iz brisa nazofarinksa, tzv. PCR na virus gripe.
Što se liječenja tiče, liječenje je uglavnom simptomatsko i odnosi se na skidanje povišene temperature, uzimanje dovoljno tekućine, te mirovanje. Postoji vrlo učinkovit antivirusni lijek koji utječe na smanjenje replikacije virusa ako se uzme što ranije u bolesti, odnosno u prvih 48 sati od početka simptoma. Taj lijek je oseltamivir i utječe na ublažavanje simptoma i skraćuje trajanje bolesti. Oseltamivir je također lijek koji se može dati bliskim kontaktima oboljelih od gripe u svrhu prevencije razbolijevanja.
Jedina prava prevencija gripe je cijepljenje. Cijepljenje se preporučuje svim dobnim skupinama, obavezno kroničnim bolesnicima i registrirano je od dobi 6 mjeseci. Djeca se cijepe dvjema dozama ukoliko se cijepe prvi put, a mlađa su od 9 godina. Kasnije se cijepe jednom dozom netom prije početka sezone gripe, odnosno u listopadu. Cijepljenje štiti od razvoja najtežih oblika bolesti, a također štiti i od zaraze od ove svakako ozbiljne, a potencijalno smrtonosne bolesti.
