Hrvatska bilježi 10% više poginulih u prometu unatoč padu nesreća od gotovo 5%

foto: MB Press

Unatoč padu ukupnog broja prometnih nesreća na hrvatskim cestama, broj poginulih u prometu ove godine bilježi zabrinjavajući rast. Taj paradoks – manje nesreća, ali više smrtno stradalih – otvara ozbiljna pitanja o učinkovitosti postojećih mjera sigurnosti, iako je vidljiv porast preventivnih policijskih akcija, pojačan nadzor i znatno strože kazne za prekršitelje, osobito za ponavljače prekršaja.

O ovoj temi govorilo se u emisiji Studio 4 na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je prometni stručnjak Željko Marušić analizirao aktualne trendove i uzroke negativnih pokazatelja.

Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine u prometu život izgubilo 239 osoba, što je predstavljalo poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je zabilježeno 274 poginulih. Međutim, u ovoj godini broj stradalih već je dosegnuo 263 osobe, što predstavlja rast od oko 10 posto, i to prije završetka godine.

Posebno zabrinjava podatak o snažnom porastu broja poginulih sudionika prometa na dva kotača, prvenstveno motociklista i mopedista. Njihov udio u ukupnom broju poginulih premašuje 20 posto, što je razina koja dosad nije zabilježena u Hrvatskoj. Upravo taj segment prometa identificiran je kao ključni razlog zbog kojeg bi ova godina mogla završiti s izrazito lošim sigurnosnim pokazateljima.

Iako su dugoročni trendovi u Hrvatskoj u određenim segmentima pozitivni, pojedine kategorije sudionika i dalje nose visoki rizik. Kao primjer poboljšanja navodi se državna cesta D1, koja je nekoć imala reputaciju jedne od najopasnijih prometnica u zemlji. Danas se ondje znatno rjeđe bilježe smrtne nesreće, ponajprije zahvaljujući gustoj mreži kamera za nadzor brzine i pojačanom policijskom nadzoru.

Stručna procjena upućuje na to da sama represija, iako nužna, nije dovoljna za smanjenje broja poginulih. Poseban naglasak potrebno je staviti na zaštitu ranjivih skupina u prometu, dodatnu edukaciju vozača te sustavno prilagođavanje prometne infrastrukture. Bez ciljanih mjera usmjerenih upravo na najugroženije sudionike, pozitivni trendovi u smanjenju broja nesreća teško će se odraziti i na smanjenje broja izgubljenih života.