U suradnji na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su rezultate prvog nacionalnog istraživanja o izloženosti djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića u neposrednoj blizini osnovnih škola. Riječ je o dosad najopsežnijem uvidu u marketinško okruženje kojem su djeca svakodnevno izložena na putu prema i iz škole, a nalazi potvrđuju snažan utjecaj komercijalnih poruka na prehrambene obrasce najmlađih.
Podaci iz Europske inicijative praćenja debljine u djece pokazuju da u Hrvatskoj svako treće dijete osnovnoškolske dobi živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Među osmogodišnjacima taj udio doseže 36,1 posto, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvišim udjelom dječje debljine u Europi. Stručnjaci upozoravaju da posljedice nisu samo zdravstvene, već i društvene i ekonomske, s obzirom na to da je debljina povezana s povećanim rizikom od kroničnih nezaraznih bolesti, narušenim mentalnim zdravljem i mogućim skraćenjem očekivanog trajanja života u budućnosti.
Novo istraživanje pokazuje kako je više od trećine svih oglasa u blizini škola povezano s hranom i bezalkoholnim pićima, pri čemu dominiraju proizvodi s visokim udjelom šećera, masti i soli. Zaslađena bezalkoholna pića, slatkiši, slane grickalice, pekarski proizvodi i brza hrana čine najzastupljeniju kategoriju oglašavanih proizvoda. Gotovo svaki treći oglas za hranu i pića promovira proizvode s nepovoljnim nutritivnim sastavom, dok je udio oglasa koji se odnose na nutritivno kvalitetnije proizvode poput voća, povrća i mahunarki znatno manji.
Posebno zabrinjava podatak da više od polovice analiziranih oglasa nije usklađeno s kriterijima koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija za procjenu primjerenosti oglašavanja hrane djeci. Ti kriteriji služe kao alat za procjenu nutritivne vrijednosti proizvoda i njihove prikladnosti za marketinšku komunikaciju usmjerenu prema najmlađima. U značajnom broju slučajeva usklađenost nije bilo moguće procijeniti zbog nedostatka javno dostupnih nutritivnih podataka, što dodatno otežava transparentnost i nadzor.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, istaknula je da djeca u takvom okruženju donose prehrambene odabire pod snažnim utjecajem poticaja kojima su okružena, a koji često potiču konzumaciju nutritivno siromašnih proizvoda. Naglasila je kako prevencija debljine mora postati prioritet zdravstvene politike te kako je regulacija marketinga hrane s visokim udjelom masti, šećera i soli usmjerenog prema djeci već godinama tema međunarodnih preporuka.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana upozorila je da su djeca, uz vanjsko oglašavanje u blizini škola, dodatno izložena digitalnom marketingu putem mobilnih uređaja i društvenih mreža, čime se utjecaj komercijalnih poruka dodatno pojačava. U takvom kontekstu, istaknula je, gotovo je nemoguće izbjeći oblikovanje prehrambenih želja i navika pod utjecajem oglašavanja. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a odgovornost za njegovo stvaranje leži na donositeljima odluka, institucijama i tržišnim akterima.
Važeći Zakon o elektroničkim medijima predviđa mogućnost donošenja dobrovoljnog kodeksa ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s nepovoljnim nutritivnim profilom. Međutim, rezultati istraživanja upućuju na potrebu razmatranja učinkovitijih i obvezujućih mehanizama, kako bi se osiguralo da komercijalni interesi ne prevladaju nad pravom djece na zdrav razvoj.
Ovo istraživanje predstavlja važan temelj za daljnje javnozdravstvene intervencije i oblikovanje politika usmjerenih na stvaranje poticajnog prehrambenog okruženja. Dugoročno, promjena trenda dječje debljine zahtijeva sustavnu i koordiniranu akciju zdravstvenog, obrazovnog i zakonodavnog sektora, uz jasno postavljanje zdravlja djece kao društvenog prioriteta.
