Hrvatski sabor će u četvrtak raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o grobljima, kojim se propisuje uklanjanje spomenika podignutih nakon 30. svibnja 1990. godine ako veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku ili vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje građana. Uklanjanje takvih spomenika predviđa se u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. U konačni tekst zakona ugrađene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te prijedlog pučke pravobraniteljice o jasnijem definiranju spornih simbola.
Kako bi se izbjeglo širenje povijesnog revizionizma, zakon se primjenjuje isključivo na spomenike podignute nakon 30. svibnja 1990. godine. U svakoj županiji bit će formirano stalno Povjerenstvo sastavljeno od pet neovisnih stručnjaka koje će odlučivati o prikladnosti pojedinih spomenika. Povjerenstva će imati savjetodavnu ulogu i sudjelovati u procesima donošenja odluka vezanih uz uklanjanje spornih obilježja.
Prvi put zakonom se definira i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu, koja će dobiti poseban pravni status. Ta groblja više neće biti smatrana komunalnim objektima, nego će biti pod trajnom zaštitom, a za njihovo upravljanje i održavanje bit će zaduženo Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje će preuzeti odgovornost u ime Republike Hrvatske.
Osim Zakona o grobljima, zastupnici će po hitnom postupku raspraviti i izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Cilj izmjena je ubrzati proces komasacije smanjenjem potrebnog postotka suglasnosti vlasnika te time omogućiti učinkovitiju uporabu zemljišta. Komasacijom bi se trebale objediniti usitnjene parcele, povećati njihova veličina i time olakšati obrada, što je ključan korak za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
