Inflacija u Europskoj uniji (EU) u studenom iznosila je 2,5 posto na godišnjoj razini, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), pokazali su podaci Eurostata
U eurozoni su cijene porasle za 2,2 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i svježe hrane, ostala stabilna treći mjesec zaredom na razini od 2,7 posto. U usporedbi s listopadom, potrošačke cijene su u EU-u porasle za 0,2 posto, a u eurozoni za 0,3 posto. Energija je bila jedina stavka koja je zabilježila pojeftinjenje, za dva posto u odnosu na isti mjesec lani.
Hrvatska se u studenom našla među tri zemlje EU-a s najvišim stopama inflacije, zabilježivši godišnji rast cijena od četiri posto. Time se približila Belgiji, gdje su cijene porasle za 4,8 posto, dok je Rumunjska i dalje predvodnik s inflacijom od 5,4 posto. Ovo predstavlja najveći rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj od svibnja, dok je na mjesečnoj razini zabilježena stagnacija. U zoni eura, najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, s porastom od 3,9 posto u odnosu na studeni prošle godine.
Usporedba s drugim zemljama EU-a otkriva značajne razlike u inflaciji. Uz Hrvatsku, visoke godišnje stope inflacije zabilježile su Mađarska i Poljska, obje sa stopom od 3,9 posto. S druge strane, najniže stope inflacije imale su Irska (0,5 posto), Litva i Luksemburg (1,1 posto). Podaci ukazuju na nastavak inflacijskog pritiska u srednjoj i istočnoj Europi, dok je zapadni dio EU-a zadržao relativno niske stope rasta cijena.
Trendovi inflacije također odražavaju dinamiku pojedinih sektora. Proizvodi poput procesuirane hrane, alkohola i duhana poskupjeli su za 2,8 posto, dok je svježa hrana zabilježila rast od 2,3 posto. Ovi podaci pokazuju kako se inflacija kreće prema uravnoteženijoj dinamici nakon viših razina iz prošle godine, no ostaje izazov za zemlje poput Hrvatske koje bilježe rast cijena iznad prosjeka EU-a.
