Mjera zamrzavanja cijena osnovnih proizvoda, uvedena kako bi se ublažili inflacijski pritisci i zaštitili potrošači, u mnogim je slučajevima postala alat za nepoštenu zaradu. Tržišna inspekcija, koja je obišla više od tisuću prodajnih mjesta, utvrdila je 184 nepravilnosti kod trgovaca koji su prodavali proizvode po višim cijenama od propisanih. Iako se u većini nadziranih trgovina pridržavalo uredbe, značajan broj prekršaja izazvao je zabrinutost među potrošačima i stručnjacima. – Piše Net.hr
Najčešći prekršaji na prehrambenim proizvodima
Prekršaji su zabilježeni na gotovo svim kategorijama proizvoda s ograničenim cijenama, od mlijeka i brašna do higijenskih potrepština. Najviše nepravilnosti otkriveno je na trajnom mlijeku s 2,8% mliječne masti, gdje je pronađena 21 povreda, dok su suncokretovo ulje, šećer, brašno i jogurt također bili česta meta zloupotreba. Među ostalim proizvodima, nepravilnosti su zabilježene i na riži, špagetima, svježim jajima te higijenskim ulošcima, a pojedine trgovine povisile su cijene čak i na proizvode poput toaletnog papira i pelena.
Reakcije stručnjaka i zahtjevi za strožim kaznama
Bivši predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever oštro je osudio ovakvo ponašanje, tražeći drastične kazne za trgovce kako bi se osiguralo da se slični prekršaji više ne ponove. Sličan stav iznijela je i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević, koja je upozorila na učestalo nestajanje proizvoda s polica kada su cijene zamrznute, što je ostavljalo potrošače bez osnovnih namirnica.
Novčane kazne kao privremeno rješenje
Državni inspektorat najavio je da će trgovci koji su prekršili uredbu biti kažnjeni novčanim kaznama pet do dvadeset puta većim od iznosa krivo zaračunatih cijena. Iako ova mjera pruža određeno odvraćanje, mnogi stručnjaci smatraju kako je potrebno uvesti sustavnije kontrole i oštrije sankcije kako bi se zaštitili potrošači i osiguralo poštivanje propisa.
Potreba za jačim nadzorom i zaštitom potrošača
Unatoč naporima inspektorata, očito je da dio trgovaca nije spreman pridržavati se propisa, stavljajući vlastiti profit iznad interesa potrošača. Situacija zahtijeva hitne promjene u sustavu kontrole, kao i veću suradnju s potrošačkim udrugama kako bi se spriječile buduće zloupotrebe. Dosljedna provedba zakona i transparentna komunikacija ključni su za vraćanje povjerenja potrošača u tržišne mehanizme.