Jesenska sjetva u Hrvatskoj započela je nešto kasnije nego prethodnih godina zbog nedostatka vlage u tlu. Dok su cijene sjemena ostale na prošlogodišnjoj razini ili su čak nešto niže, poljoprivrednici se suočavaju s rastom cijena mineralnih gnojiva od 10 do 20 posto, istaknuto je u osječkoj Županijskoj komori.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak izjavio je kako je započela sjetva pšenice i ječma, a u tijeku je i sjetva uljane repice. Očekuje se nastavak trenda povećanja površina pod pšenicom, koja bi ove godine trebala biti zasijana na približno 170 tisuća hektara.
Pod ječmom se očekuje između 50 i 60 tisuća hektara, dok bi uljana repica trebala zauzeti oko 30 tisuća hektara.
Mineralna gnojiva skuplja do 20 posto
Majdak je naglasio kako domaćeg certificiranog sjemena ima dovoljno te da su cijene ostale stabilne zahvaljujući i godišnjim potporama od sedam milijuna eura.
S druge strane, rast cijena energenata utjecao je na poskupljenje mineralnih gnojiva, koja su u odnosu na prošlu godinu skuplja između 10 i 20 posto.
Kako bi ublažila povećane troškove proizvodnje, Vlada je za jesensku sjetvu osigurala 10 milijuna eura pomoći poljoprivrednicima. Prijave su u tijeku putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a isplate se očekuju uskoro.
Štete od suše mjerit će se u milijunima eura
Dodatni problem poljoprivrednicima predstavljaju posljedice suše. Prema Majdakovim riječima, konačni rezultati procjene šteta očekuju se idućih tjedana, a iznosi bi se mogli mjeriti u milijunima eura.
Najavio je mogućnost osnivanja posebnog fonda za bržu isplatu odšteta, čime bi se izbjegle dugotrajne procedure odobravanja sredstava Europske komisije.
Hrvatska je ove godine za štete na šest poljoprivrednih kultura dobila 4,4 milijuna eura europskih sredstava, dok je iz državnog proračuna osigurano dodatnih više od 20 milijuna eura za ostale ratarske kulture.
Proizvodnja šećera u Europi na najnižoj razini u 50 godina
Predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Miroslav Božić upozorio je i na iznimno teško stanje u proizvodnji šećerne repe.
Prema njegovim riječima, europska proizvodnja šećera mogla bi pasti ispod 13 milijuna tona, što bi bila najmanja količina u posljednjih 50 godina. Za usporedbu, 2017. godine proizvedeno je približno 22 milijuna tona šećera.
Poseban problem predstavlja rast cijene prirodnog plina, ključnog energenta u preradi šećerne repe. Božić je naveo kako je njegova burzovna cijena dosegnula 86 eura, u odnosu na 26 eura godinu ranije.
Zbog visokih troškova proizvodnje i prerade, Božić je pozvao na hitno osmišljavanje dodatnih mjera pomoći domaćoj šećernoj industriji, kroz nacionalne izvore financiranja i suradnju s Europskom komisijom.
