Redovni sistematski preventivni pregledi tijekom predškolske i školske dobi nedvojbeno nose veliku vrijednost u održanju sveopćeg zdravlja djeteta. S obzirom da se nakon rođenja nastavlja brz rast i razvoj cijelog organizma, pedijatrijske kontrole su veoma važne ne samo u smislu pravovremenog otkrivanja bilo kakvih odstupanja, nego i radi usvajanja zdravih životnih navika te prevencije bolesti, navodi Mamin kutak.
Raspored redovnih sistematskih pregleda utvrđen je Planom i programom mjera zdravstvene zaštite Ministarstva zdravstva na temelju prethodno pribavljenog mišljenja liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora.
Svaki sistematski pregled uključuje uzimanje antropometrijskih mjera (tjelesna masa, tjelesna dužina/visina, opseg glave, opseg prsnog koša…), pregled djeteta po organskim sustavima, procjenu somatskog i neurološkog razvoja, uvid u dosadašnje zdravstveno stanje i povijest bolesti te savjetovanje s roditeljima odnosno skrbnicima djeteta. Nacionalni kalendar cijepljenja obično slijedi raspored sistematskih pregleda.
Prije prvog pregleda pedijatra
Nakon dolaska iz rodilišta patronažna sestra je stručna osoba koja prva obilazi novorođeno dijete i roditelje, vrši osnovni pregled i daje savjet o njezi i prehrani, obično kroz više posjeta. U slučaju zamijećenih odstupanja ili tegoba preporučit će pregled liječnika i prije prve redovne kontrole – od početka je važna dobra suradnja i povjerenje između roditelja, patronažne sestre te naposljetku pedijatra koji će kasnije i pratiti razvoj djeteta.
Prvi pregled
Prvi redovni pregled pedijatra planiran je s navršenih mjesec dana života. Korisno je unaprijed pripremiti dosadašnju medicinsku dokumentaciju majke i djeteta, prvenstveno otpusno pismo djeteta iz rodilišta te zapisati sva pitanja koja bi htjeli prodiskutirati s pedijatrom. Također je korisno ponijeti rezervnu jednokratnu te jednu tetra pelenu za poleći dijete tijekom pregleda. Ukoliko je moguće, na pregled je najbolje doći oko 2 sata nakon hranjenja jer tada dijete još uvijek nije gladno, a želudac više nije prepun čime se izbjegava jače bljuckanje tijekom pregleda.
Po dolasku u ambulantu sestra uzima osnovne podatke o djetetu i roditeljima, mjeri dijete te daje osnovne savjete o njezi i prehrani. Slijedi pregled i savjetovanje pedijatra – svakom djetetu se preporuča prevencija rahitisa kapima vitamina D te prevencija kasnog krvarenja novorođenčeta vitaminom K u isključivo dojene djece. Uputno je učiniti i ultrazvučni pregled kukova radi probira na razvojni poremećaj kuka, najbolje u dobi između 6 i 8 tjedana života. Sljedeći sistematski pregled s navršena 2 mjeseca donosi i prvo cijepljenje stoga bi bilo dobro sva pitanja i nedoumice razriješiti odmah na prvom pregledu.
Sljedeći pregledi
Prema ranije navedenom Planu i programu mjera zdravstvene zaštite svako dijete bi kroz predškolsku dob trebalo učiniti barem 9 sistematskih pregleda – s navršenih 1, 2, 4, 6, 9, 12, 18 mjeseci te s navršenih 3 i 5 godina, a uz određene medicinske indikacije i češće, prema preporuci pedijatra. Uz redovne preglede obavlja se i cijepljenje prema nacionalnom kalendaru koji uključuje cjepiva protiv tuberkuloze, zatim difterije, tetanusa, poliomijelitisa, hripavca, Haemophilusa influenzae tip B, hepatitisa B (tzv. „6 u 1“ cjepivo), ospica, zaušnjaka i rubeole (tzv. MMR) te invazivnih sojeva Streptococcusa pneumoniae (pneumokoka). Osim navedenog, već pri prvom pregledu se preporuča s pedijatrom savjetovati i o mogućnostima cijepljenja koje nacionalni kalendar ne pokriva, a svakako se preporučuju, kao što su cjepiva protiv rotavirusa, meningokoka ili vodenih kozica. Poslije navršenih 6 godina i upisa u školu, daljnje sistematske preglede vrši liječnik specijalist školske medicine.
