Imunitet je sposobnost organizma da se odupre i obrani od različitih infekcija i bolesti. Jačina i brzina odgovora i obrane organizma ovisi o snazi, razvijenosti i kapacitetu imunološkog sustava.
Današnji moderni stil života prepun žurbe, stresa, nepravilne prehrane, nedovoljno sna i fizičke aktivnosti uzrokuje neadekvatan odgovor imunološkog sustava, tj. porast preosjetljivosti na razne patogene, veću pojavnost atopijskog dermatitisa u dojenčadi te alergija, autoimunih i drugih bolesti u cjelokupnoj populaciji, piše Mamin kutak.
Zato je vrlo važno da od najranije dobi vodimo brigu i jačamo imunološki sustav i imunitet naše djece te ih učimo zdravim životnim navikama kako bi kad odrastu mogli sami brinuti o svom imunitetu i zdravlju općenito.
Kako možemo prirodno ojačati imunitet kod djece, mladih i odraslih? Koje zdrave životne navike su bitne za snažan imunitet?
- Crijevna mikrobiota
Danas se sve više govori i znanstveno dokazuje koliko su važne dobre bakterije u našem probavnom sustavu i koliko je bitno da ima više dobrih nego loših bakterija u našim crijevima. Preko 70% imunoloških stanica u organizmu nalazi se u crijevima, velik broj hormona i vitamina potrebnih za optimalan rad cijelog organizma sintetizira se u crijevima. Ako nezdravom prehranom i lošim navikama narušimo ravnotežu dobrih i loših bakterija, ne samo da ćemo oslabiti imunološki sustav i povećati podložnost infekcijama, već ćemo oslabiti rad svih vitalnih organa, dovesti organizam u neravnotežu i bolest. Za oporavak i očuvanje zdrave crijevne mikrobiote potreban je unos prebiotičkih vlakana kojima se hrane dobre bakterije, probiotika (dobrih bakterija, Lactobacillus, Bifidobacterium, Acidophilus) u jogurtima, kefiru, fermentiranoj hrani (kiselo povrće, kimchi) ili kapsulama. Ne kaže se uzalud da su crijeva odnosno probavni sustav drugi mozak.
2. San
San je vrlo važan za normalno funkcioniranje našeg tijela, za dobru koncentraciju, pamćenje, energiju, snagu i zdravlje. Kroz san se naše tijelo obnavlja na svim razinama; ako dugoročno ne spavamo dovoljno i kvalitetno, stvara se dodatni stres i opterećenje na organizam, tijelo slabi fizički i psihički, smanjuje se stvaranje T- limfocita i njihova funkcija prepoznavanja i borbe protiv patogena što sve zajedno
dovodi do bolesti.
Za odrasle osobe se preporučuje 7 ili više sati sna noću, adolescente 8 do 10 sati, a novorođenčad i do 14 sati dnevno. Ako postoje problemi sa spavanjem, dobro je ograničiti izloženost ekranima i hrani prije spavanja, zamračiti i utišati prostor, pripremiti djecu za spavanje, slušati meditaciju, odlaziti svaki dan u približno isto vrijeme na spavanje i dr.
3. Zdrava, pravilna i uravnotežena prehrana
Zdrava i uravnotežena prehrana potrebna je od najranije dobi počevši od majčinog mlijeka koje je bogato hranjivim tvarima, imunotijelima i probioticima potrebnim za stvaranje imuniteta. Kako dijete raste, njegova prehrana postepeno sve više nalikuje prehrani odrasle osobe. Da bi dijete dobilo sve potrebno za pravilan rast i razvoj, potrebna je raznovrsna prehrana koja uključuje povrće, voće, vlakna, sjemenke, cjelovite žitarice, meso, ribu… Takva raznovrsna prehrana omogućuje dobivanje potrebnih mikro- i makronutrijenata koji između ostalog potiču i stvaranje stanica imunološkog sustava, a samim time i jačanje imuniteta.
Vrlo je bitno ograničiti unos šećera, zasićenih masnih kiselina i aditiva koji se nalaze u mnogim industrijskim prehrambenim proizvodima jer uzrokuju slabljenje imunološkog odgovora, naviku, pretilost i brojne druge zdravstvene probleme.
4. Fizička aktivnost
Fizička aktivnost, boravak u prirodi i na svježem zraku, igra na otvorenom, izloženost dnevnoj svjetlosti (stvaranje vitamina D) doprinose smanjenju razine kortizola i razine stresa te povećanju razine dopamina i serotonina, hormona koji su odgovorni za osjećaj sreće i ugode.
Povećana frekvencija disanja koja nastaje tijekom vježbanja pomaže organizmu ukloniti patogene iz dišnog sustava i tako se smanjuje rizik od infekcija. Istovremeno se potiče cirkulacija leukocita krvotokom čime se brže sprječava nastanak bolesti. Tjelesna aktivnost povećava dotok kisika u mozak i tako doprinosi boljem razvoju i očuvanju kognitivnih sposobnosti djeteta poput koncentracije, pamćenja, zaključivanja i učenja.
5. Prirodni preparati za jačanje imuniteta
U jesensko-zimsko-proljetnom periodu kada su karakteristične promjene temperatura i vremena i kada je veća pojavnost i izloženost virusnim infekcijama ili alergenima, dobro je dodatno jačati imunitet prirodnim pripravcima kao što su: med, propolis i matična mliječ, ehinaceja, probiotici, beta glukani, vitamini i minerali (C, D, cink, selen i dr.), aronija, noni sok, ulje crnog kima i dr. Dobro je početi uzimati pripravke i prije navedenog perioda da se na vrijeme ojača imunitet i da tijelo bude spremno kada dođe u kontakt sa virusom, bakterijom ili alergenom.
6. Meditacija, refleksoterapija i akupresurne masaže
Mnogobrojna istraživanja pokazala su velike dobrobiti prakticiranja meditacije na imunološki sustav, razinu energije, smanjivanje stresa i razine kortizola, na većumirnoću, kognitivne sposobnosti i bolji san. Refleksoterapijom i akupresurnim masažama stimuliraju se refleksne i akupresurne točke na stopalima i tijelu koje doprinose boljem radu organa, potiču otpuštanje fizičkog i psihičkog stresa i napetosti, umiruju um, povisuju duh, opuštaju tijelo te dovode organizam u ravnotežu.
Djeci koja su pohađala program Zdrava djeca na kojima smo koristili meditaciju, refleksoterapiju i akupresurne masaže kao sastavni dio terapija, ojačao je imunitet, bila su manje bolesna i manje izostajala iz škole; dobila su apetit, htjela jesti raznovrsnu hranu, manje su tražili slatko i nezdravu hranu; bolje su i kvalitetnije spavala, bila više fizički aktivna na otvorenom, manje pred ekranima; imala su bolju koncentraciju, pamćenje i rezultate u školi.
