Međunarodni dan ruralnih žena obilježava se i u Baranji

foto: Etnološki centar baranjske baštine

Međunarodni dan ruralnih žena obilježava se svake godine 15. listopada. Prvotna ideja o obilježavanju Međunarodnog dana ruralnih žena datira iz 1995. godine i 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu, a sam međunarodni dan formalno je utemeljen 2007. godine UN-ovom Rezolucijom 62/136 s ciljem skretanja pozornosti te unaprjeđenja položaja žena u ruralnim područjima.

Opći nepovoljni demografski i gospodarski trendovi u ruralnim područjima utječu na kvalitetu života ruralnih žena, čineći ih posebno osjetljivom društvenom skupinom te povećavajući njihovu izloženost višestrukoj diskriminaciji. Slabija dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći i sustava savjetodavne podrške čini položaj ruralnih žena izloženih rodno utemeljenom nasilju i nasilju u obitelji rizičnijim od onoga u kojima se nalaze žene u urbanim područjima. Također, zbog niže obrazovanosti, nedostupnosti cjeloživotnog obrazovanja, loše prometne infrastrukture, slabijih ekonomskih prilika, kao i još uvijek nedovoljnih kapaciteta dječjih vrtića, žene u ruralnim područjima otežano se zapošljavaju. Istovremeno, žene u ruralnim područjima svojim vještinama, znanjima i kreativnim potencijalima predstavljaju snagu na kojoj se može temeljiti ruralni razvoj Republike Hrvatske.

Prvi put u Etnološkom centru baranjske baštine obilježava se 15. listopad, Međunarodni dan seoskih žena. Danas s početkom u 12:30 sati održati će se zanimljiv program na kojem će se mladima predstaviti tradicionalne, ali i suvremene žene sa sela. Na zanimljivom i raritetnom predstavljanju sudjelovati će učenici Druge srednje škole Beli Manastir.

Priopćenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano kroz svoje preporuke ukazuje na nužnost proaktivnog pristupa i poduzimanja mjera u cilju izrade nacionalne strategije koja bi se odnosila na položaj žena u ruralnim područjima. Iz ureda pravobraniteljice podsjećaju da je Odbor za uklanjanje diskriminacije žena UN-a donio Opću preporuku br.34 (2016.) o pravima  žena u ruralnim područjima sukladno kojoj bi države trebale uspostaviti poticajni institucionalni, zakonski i politički okvir kako bi osigurale da ruralni razvoj,  poljoprivredne i vodne politike, uključujući i one koje se odnose na šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu, budu rodno osjetljive te da imaju primjeren proračun, omogućavajući ženama u ruralnim područjima da djeluju i budu vidljive kao dionici, donositeljice odluka i korisnice.

U svom izvješću o radu za 2020. godinu, Pravobraniteljica je ukazala na to da su žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u 30,19%  slučajeva. Žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava su u najvećoj mjeri osobe starije od 65 godina života (47,6%), a slično je i kod muškaraca (38,4% je starije od 65 godina). Najmanje nositelja/ica nalazi se u dobnim skupinama od 18-34 i od 35-39 godina života (ukupno 7% Ž i 12,8% M). U odnosu na obrazovnu strukturu, najveći udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava ima završenu samo osnovnu školu (24,58%, za razliku od 18,39% muškaraca), dok srednju školu ima njih 23,06% (za razliku od 41,13% muškaraca). Iako su načelno žene nositeljice OPG-a slabije obrazovane od muškaraca nositelja OPG-a, to se ipak mijenja među mladim poljoprivrednicima, gdje su žene mlađe životne dobi bolje obrazovane od muškaraca te dobi.

U tom smislu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine te je prihvaćena njena primjedba da se u Strategiji jače istakne uloga žena u ruralnim područjima, kako u strateškoj viziji, tako i kod provedbenih mehanizama. Pravobraniteljica će nastaviti pratiti donošenje ključnih dokumenata u području ruralnog razvoja te utjecati na njihovu rodnu osviještenost.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova čestita ženama u ruralnim područjima njihov dan te još jednom poziva mjerodavne institucije da kroz međusektorsku suradnju pristupe provođenju cjelovitog istraživanja o položaju žena u ruralnim područjima, a koje će biti osnova donošenju nacionalne strategije ili posebnih mjera koje bi se odnosile na položaj žena u ruralnim područjima, kao i na pokretanje aktivnosti daljnjeg osnaživanja i edukacije žena radi jačanja njihovog ekonomskog i društvenog statusa.