Visoke cijene energije, niska produktivnost i nedostatak radne snage najveće su prepreke konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, zaključeno je na petom EFOS Business Forumu, održanom 23. listopada na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Ovogodišnji forum, pod nazivom „Geopolitika, energetika i produktivnost: nova pravila konkurentnosti“, okupio je predstavnike gospodarstva, akademske zajednice, javnog sektora i strukovnih udruga. U središtu rasprave bili su utjecaj geopolitičkih promjena na poslovanje, rast cijena energenata, dostupnost kapitala te mogućnosti povećanja produktivnosti hrvatskih poduzeća.
Dekanica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, istaknula je kako peto izdanje foruma potvrđuje važnost povezivanja akademske zajednice i gospodarstva. Naglasila je da fakultet, osim obrazovanja, ima važnu ulogu u poticanju dijaloga, razmjeni iskustava i pronalaženju odgovora na izazove s kojima se suočavaju poduzetnici.
Uvodno predavanje održao je bivši ministar gospodarstva Davor Štern, koji je upozorio na sve snažniji utjecaj geopolitičkih događaja i financijskih špekulacija na cijene energije. Prema njegovim riječima, tržišta energenata sve su manje određena stvarnom ponudom i potražnjom, a sve više očekivanjima i financijskim instrumentima. Izrazio je zabrinutost zbog mogućeg nastavka rasta cijena energije, što bi moglo dodatno oslabiti europsko gospodarstvo i potaknuti inflaciju.
U nastavku programa održana je panel-rasprava pod nazivom „Konkurentnost pod pritiskom: energija, kapital i produktivnost očima velikih i malih“, koju je moderirala prof. dr. sc. Dubravka Pekanov. Uz Davora Šterna, sudjelovali su Sabina Škrtić, Marijana Baršić Barun iz HAMAG-BICRO-a, Jozo Ljubičić iz osječkog Žita, Mario Bišćan iz tvrtke KENDA Manufacturing HR iz Belog Manastira te Marko Vukobratović iz zagrebačke Versolvije.
Sudionici su upozorili da geopolitičke rizike poduzeća moraju sve ozbiljnije uključivati u svoje poslovne odluke. Kao jedan od važnih problema istaknuti su nedovoljni kapaciteti elektroenergetske prijenosne mreže i slaba povezanost sjevera i juga Hrvatske, što otežava realizaciju novih energetskih investicija.
Posebna pozornost posvećena je nedostatku radnika i potrebi za automatizacijom poslovnih procesa. Panelisti su ocijenili kako će umjetna inteligencija u sljedećih pet godina prvenstveno promijeniti način rada i potrebne vještine zaposlenika, a ne nužno dovesti do ukupnog smanjenja broja radnih mjesta.
Zaključak foruma bio je da hrvatsko gospodarstvo, želi li ostati konkurentno, mora pronaći odgovore na tri ključna izazova – visoke troškove energije, nedovoljnu produktivnost i sve izraženiji nedostatak radne snage. Pritom su ulaganja u infrastrukturu, nove tehnologije i razvoj znanja prepoznata kao važni preduvjeti budućeg gospodarskog razvoja.
