Najviše stranaca u Hrvatsku stiglo iz Nepala, BiH, Filipina, Srbije i Ukrajine

foto:Pixabay

U Hrvatsku se već nekoliko godina doseljava više ljudi nego što se iz nje iseljava, a takav trend nastavljen je i tijekom 2025. godine. Pozitivan migracijski saldo ponajviše je rezultat dolaska stranih državljana, među kojima je najviše onih iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Filipina, Srbije i Ukrajine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2025. godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo ukupno 56.665 osoba, dok se iz Hrvatske u inozemstvo odselilo njih 37.485. Time je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba.

Među ukupno doseljenima hrvatski državljani činili su tek 29,7 posto, što pokazuje da najveći dio novih stanovnika Hrvatske čine strani državljani.

Kada se promatra državljanstvo doseljenih stranaca, najviše ih je stiglo iz Nepala – čak 6.264 osobe. Slijede državljani Bosne i Hercegovine, kojih se doselilo 4.731, te Filipina s 4.500 doseljenih osoba.

Iz Srbije je tijekom prošle godine u Hrvatsku doselilo 3.696 osoba, dok je među brojnijim skupinama bilo i 2.986 državljana Ukrajine.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba značajan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. U statistiku doseljenih uključene su i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Promatrajući zemlje prethodnog prebivališta svih doseljenih osoba, najviše ih je stiglo iz Njemačke, s udjelom od 17 posto. Slijede Bosna i Hercegovina i Nepal, svaki s udjelom od 11,1 posto. Njemačka je istodobno i glavno odredište osoba koje se iseljavaju iz Hrvatske.

Među doseljenima izrazito dominiraju muškarci, koji čine 66,3 posto ukupnog broja. Muškarci su brojniji i među osobama koje se iseljavaju iz Hrvatske, posebice u dobnoj skupini od 20 do 39 godina.

Iako Hrvatska i dalje bilježi pozitivan migracijski saldo, on je osjetno manji nego godinu ranije. Tijekom 2024. godine u Hrvatsku se doselilo oko 31 tisuću osoba više nego što se iz nje iselilo, dok je u 2025. ta razlika smanjena na 19.180 osoba.

Istodobno su intenzivna i migracijska kretanja unutar same Hrvatske. Tijekom 2025. godine mjesto stanovanja promijenilo je 73.838 osoba, što je najveći broj od 2016. godine. Najveći migracijski dobitnik bila je Zagrebačka županija, dok su pojedine slavonske županije nastavile bilježiti odlazak većeg broja stanovnika nego što ih se doseljava.