Nedavni pad Facebooka pokazuje potrebu za više izbora

Izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager komentirala je na Twitteru privremeni prekid rada Facebooka 4. listopada ove godine i napisala da je incident pokazao potrebu za većim izborom na tehnološkom tržištu te smanjenim oslanjanjem na nekoliko velikih igrača u industriji.

U tom smjeru su komentarima otišli mnogi čelnici institucija, organizacija pa čak i država ili gradova. Dakle, nekako se stvara zajednička premisa kako se kreirala potreba za regulativama i preispitivanjem tehnoloških moćnika. U ovom slučaju – Facebooka.

Nadalje, Vestager je navela da su alternative i izbor u tehnologiji nužni, dodajući da je to specifičan cilj Zakona o digitalnim tržištima. Njime se želi nametnuti stroža pravila za digitalne platforme kako bi se osigurala interoperabilnost i zabranila diskriminacija u korist vlastitih usluga.

To bi, također, rezultiralo time da veliki igrači ne bi mogli iskoristiti nepošteno ponašanje. Nažalost, to je dosad bio slučaj i zapravo je sve te kompanije doveo u centar (negativne) pozornosti. Što bi reklo, sami su se doveli u ovu situaciju. Iako, to je nepravedno obzirom da korisnici imaju izbor ne sudjelovati. Svejedno, biraju sudjelovati.

Facebook je priznao da je do kvara došlo zbog greške tijekom rutinskog održavanja mreže podatkovnih centara. Pogreška je uzrokovala kolaps njegovog globalnog sustava na više od šest sati, što je dovelo do bujice problema koji su odgodili popravke, priopćila je ta kompanija odmah nakon što se sve saniralo.

Ali, možda je baš ta greška dovela do konačnog shvaćanja potrebe za promicanjem alternativa na tržištu, a ne ovisnosti o jednom proizvodu, usluzi ili, u ovom slučaju, društvenoj mreži. Stoga, kroz narednih godinu do dvije svakako možemo očekivati podosta noviteta u smislu “borbe” protiv aktualne situacije u kojoj nekoliko kompanija na raznim područjima ima praktički pa potpunu kontrolu…