U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujka, završava zimsko i započinje ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed – s 2:00 na 3:00 sata ujutro. Time se uvodi tzv. ljetno vrijeme koje će ove godine trajati sve do 26. listopada, prema Uredbi o ljetnom računanju vremena koju je donijela Vlada Republike Hrvatske.
Kako navodi HEP, prelaskom na ljetno računanje vremena mijenja se i obračun električne energije. Struja utrošena u razdoblju od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Za vozače također vrijedi važna napomena – obveza korištenja dnevnih svjetala tijekom vožnje prestaje s krajem ožujka. Naime, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, svjetla su obvezna od 1. studenoga do 31. ožujka, što znači da će se uskoro moći voziti bez njih tijekom dana.
Iako ljetno računanje vremena mnogima donosi više danjeg svjetla, što može rezultirati i nižim računima za struju, neki stručnjaci upozoravaju na negativne učinke promjene vremena. Gubitak jednog sata sna kod dijela populacije može izazvati poremećaje u spavanju i druge privremene zdravstvene tegobe, osobito u prvim danima nakon promjene.
Podsjetimo, Europska komisija je još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, no države članice još uvijek nisu postigle konsenzus o tom pitanju. Odluka o trajnom zadržavanju ljetnog ili zimskog vremena ovisi o zemljopisnom položaju pojedine zemlje, stoga sezonska promjena vremena i dalje ostaje na snazi kao kompromisno rješenje.
Zanimljivo je da je ideju o uvođenju ljetnog računanja vremena prvi predložio Benjamin Franklin još 1784. godine, navodno u šaljivom tonu. Ipak, rasprava o smislu i učinkovitosti ove prakse traje već više od dva stoljeća. Standardizacija pravila u Europskoj uniji postignuta je 1996. godine i od tada se ista pravila primjenjuju u svim državama članicama (izuzev prekomorskih teritorija), obuhvaćajući oko 512 milijuna građana EU-a te milijune stanovnika susjednih europskih zemalja.
