Građani kojima je istekla osobna iskaznica ubuduće bi mogli glasati bez potrebe za izdavanjem dodatnih potvrda. Vlada Republike Hrvatske u petak je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o registru birača, kojim se predviđa ukidanje takozvanih plavih potvrda, uvođenje jedinstvenog registra birača te pojednostavljenje administrativnih postupaka, piše Dnevnik.hr.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji će moći ostvariti svoje biračko pravo neovisno o tome je li im osobna iskaznica važeća. Prema dosadašnjim pravilima, građani s isteklom osobnom iskaznicom morali su na dan izbora pribaviti posebnu plavu potvrdu kako bi mogli glasati. Koliko je taj postupak zahtijevao administrativnog rada, pokazuju podaci s parlamentarnih izbora 2024. godine, kada su izdane 7.642 plave potvrde, za što je bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u samo jednom danu.
Novim zakonom ukida se i dosadašnja razlika između registra birača, koji predstavlja trajnu službenu evidenciju, i popisa birača koji se izrađivao za pojedine izbore. Umjesto dviju evidencija vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije svakih izbora zaključivati radi utvrđivanja točnog broja birača na određenom području. Ipak, ukidanje plavih potvrda ne znači da će građani moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Birači koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će morati obaviti odgovarajuću registraciju, dok za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj ostaje obveza aktivne registracije.
Pojednostavljuje se i postupak izdavanja takozvanih žutih potvrda, koje omogućuju glasanje izvan mjesta prebivališta. Zahtjev za njihovo izdavanje moći će se podnijeti bilo kojem nadležnom upravnom tijelu, neovisno o prebivalištu birača. Za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj potvrde će se na dan izbora i dalje moći izdavati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Također, osoba koja odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, može biti označena kao neaktivna u registru, no to neće značiti gubitak biračkog prava. Njezin status ponovno će se aktivirati nakon usklađivanja podataka.
Predloženi zakon donosi i značajne promjene u digitalizaciji sustava. Nova aplikacija omogućit će automatsku razmjenu podataka između državnih institucija, čime bi se trebao smanjiti opseg ručnog administrativnog rada. Građanima će biti omogućeno digitalno podnošenje zahtjeva putem sustava e-Građani, a javnosti će biti dostupni i određeni statistički podaci iz registra, uključujući broj birača po općinama, gradovima i županijama te njihovu prosječnu dob. Zahtjevi za promjenu podataka uoči izbora morat će se podnijeti najkasnije deset dana prije održavanja glasanja.
Iz Vlade ističu kako se novim zakonskim rješenjem želi uspostaviti učinkovitiji, sigurniji i suvremeniji sustav evidencije birača, uz značajne administrativne i financijske uštede. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu osobnih podataka, mogućnost uvida građana u vlastite podatke te potpuniju digitalizaciju izbornih postupaka.
Važno je naglasiti da predložene promjene još nisu stupile na snagu. Zakon najprije mora proći saborsku proceduru i biti usvojen, nakon čega će se nova pravila primjenjivati u skladu s odredbama o njegovu stupanju na snagu.
