Hrvatska narodna banka od 1. srpnja uvodi nova pravila za banke s ciljem suzbijanja prekomjernog zaduživanja građana. Riječ je o mjerama koje ograničavaju mogućnosti uzimanja novih gotovinskih i stambenih kredita, a razlog za njihovo uvođenje leži u sve izraženijim rizicima u financijskom sustavu. Građani se, prema podacima HNB-a, zadužuju sve više i na sve duže rokove, dok su mjesečne rate kredita sve veće, što stvara potencijalnu opasnost u slučaju pogoršanja ekonomskih uvjeta.
U razgovoru u Dnevnik HRT-a, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić pojasnio je da je trend smanjenja zaduženosti građana preokrenut još krajem prošle godine, kada je udio duga građana prema BDP-u porastao na 41 posto. Istovremeno, duljina otplate kredita se povećava, a banke su u proteklim godinama znatno ublažile kriterije pri odobravanju zajmova, posebice gotovinskih. Kao primjer, Šošić navodi da se 5% gotovinskih kredita iz 2021. godine već pokazalo problematičnim, unatoč vremenu visoke zaposlenosti i rasta plaća.
Nova ograničenja neće najviše pogoditi građane s nižim primanjima, jer su oni već sada podložni strogim zakonskim pravilima koja smanjuju njihovu kreditnu sposobnost. Šošić je istaknuo da će mjere zapravo najviše utjecati na one s višim i natprosječnim primanjima, posebno one koji su koristili povoljne kamatne uvjete za veća zaduženja. Cilj je spriječiti nagomilavanje dugova koji bi u slučaju ekonomske krize mogli znatno produbiti njezine posljedice.
Procjene HNB-a pokazuju da će učinak novih pravila na stambene kredite biti umjeren – očekuje se pad rasta s 9 na 8,5 posto. S druge strane, kod gotovinskih kredita očekuje se znatnije usporavanje – s 16 na 12,5 posto. Time bi moglo doći do blagog pada osobne potrošnje, što se također uklapa u širi cilj usporavanja pregrijanog rasta BDP-a, za koji Šošić smatra da je u posljednjim godinama bio iznad održive razine.
Kamatne stope, kako navodi, neće osjetno padati jer većina stambenih kredita ima fiksnu kamatu i već uključuje očekivane promjene na tržištu. Neke banke su ih čak i podigle, a u kombinaciji s novim pravilima HNB-a, jasno je da ulazimo u razdoblje opreznijeg kreditiranja. Cilj mjera koje stupaju na snagu 1. srpnja jest očuvanje stabilnosti financijskog sustava i zaštita građana od rizika prezaduženosti.
