Stroži uvjeti kreditiranja, koji su stupili na snagu od prvog srpnja, trebali bi utjecati na ublažavanje inflacije.
Od 1. srpnja uvedena je nova metodologija za procjenu kreditne sposobnosti građana. Uvjeti za podizanje kredita postali su stroži, a prve posljedice već se osjećaju na tržištu. O promjenama je u Studiju 4 govorio Dražen Horvat, stručnjak za kreditno posredovanje iz Fintastica.
Horvat objašnjava da nove mjere najviše pogađaju građane s plaćama iznad 1.600 eura. Primjerice, osoba s plaćom od 2.000 eura prije je mogla dobiti stambeni kredit od 250.000 eura na 30 godina, dok po novim pravilima maksimalni iznos pada na 200.000 eura. Kod plaće od 2.500 eura razlika u iznosu kredita može iznositi i do 70.000 eura. Ističe da to predstavlja problem jer su cijene stanova visoke, pa do nekretnine postaje sve teže doći.
Olakotne okolnosti
Horvat objašnjava za HRT da i unatoč strožim uvjetima kreditiranja postoje olakotne okolnosti. HNB je omogućio da oko 20 % kredita može biti odobreno po starim pravilima, što klijentima olakšava dobivanje kredita. Također, potražnja za stambenim kreditima ostaje visoka, djelomično zahvaljujući uredbi o povratu dijela PDV-a pri kupnji nekretnina.
Ljetna aktivnost je nešto smanjena, što je uobičajeno, ali klijenti i dalje aktivno traže informacije i izračune vezane uz nekretnine.
Kako izbjeći prezaduženost
Stručnjak je istaknuo da je važno pravovremeno reagirati ako se pojave financijski problemi. Savjetuje da se odmah obratite banci jer postoje alati i rješenja koja mogu pomoći, a najgore je ignorirati problem. Česta greška je korištenje kratkoročnih kredita, minusa i kartica. Horvat naglašava da je planiranje ključ za izbjegavanje prezaduženosti.
Inflacija i veće kamatne stope
Horvat je objasnio da su kamatne stope zbog inflacije porasle s 2–2,5 % na oko 4 %, ali i dalje spadaju među najniže u Europi, znatno niže nego ranije kada su dosezale 7–8 %. Kako inflacija usporava, kamate polako padaju, trenutno su između 3 i 3,1 %. Naglasio je da razlike u kamatama postoje i da banke često nude akcijske uvjete, ali kamatna stopa ne bi smjela biti jedini kriterij za odabir kredita.
Kreditni posrednici imaju prednost jer surađuju s više banaka i mogu klijentima dati bolji savjet. Horvat je dodao da mnogi traže najnižu kamatu, no u banci s najnižom kamatom često ne mogu dobiti kredit, pa je važno uzeti u obzir sve faktore i napraviti detaljan izračun prije odluke.
Banke i otplata kredita
Horvat objašnjava da ljudi u financijskim problemima često biraju kratkoročna, ali skupa rješenja poput korištenja minusa, podizanja gotovine na rate ili “peglanja” kartica. Savjetuje da se problem prepozna na vrijeme i odmah kontaktira banku, jer postoje opcije poput moratorija ili refinanciranja.
U težim situacijama pomažu i zakonske mjere, poput zaštićenog računa, a banke moraju slijediti propisane procedure. Ako netko ostane bez posla, prve mjere obično uključuju moratorij od šest mjeseci kako bi se klijent stabilizirao. Trenutno nema značajnijeg porasta neplatiša, iako je blagi rast vidljiv kod gotovinskih kredita.
Velik interes za povrat PDV-a
Na pitanje jesu li u boljoj poziciji zaposlenici u državnim tvrtkama, Horvat je odgovorio: “To možda nekada jest bilo pravilo, ali danas, ako je privatni poslodavac kvalitetan, nema razlike. Banke gledaju bonitet poslodavca, a ne nužno njegovu pravnu formu. Građani se masovno javljaju s pitanjima o povratu PDV-a”.
– Riječ je o relativno novoj uredbi. Vraća se do 50 % uplaćenog PDV-a za kupnju nekretnine, ali postoje uvjeti – kupac mora biti mlađi od 45 godina, određene su cijene i veličine nekretnine, a ugovor mora biti sklopljen do 1. siječnja ove godine, pojasnio je.
Govoreći o budućim trendovima, Horvat je rekao da očekuje usporavanje gotovinskih kredita.
