Saborski odbor za obranu većinom glasova podržao je konačne prijedloge izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama, čime se od iduće godine planira povratak obveznog služenja vojnog roka. Ministar obrane Ivan Anušić najavio je da očekuje izglasavanje zakona već idući tjedan u Saboru, nakon čega bi do kraja godine novaci mogli primiti prve pozive. Prvi ročnici u vojarnama očekuju se već u siječnju 2026. godine.
Ministar je istaknuo kako će temeljno vojno osposobljavanje trajati dva mjeseca, a u vojsku će biti pozivani mladići koji u kalendarskoj godini navršavaju 19 godina života – dakle, 2007. godište. Svi novaci prije početka obuke proći će zdravstveni pregled, dok testiranje na opijate neće biti obvezno jer se bez pristanka ne može provesti. Oni koji imaju prigovor savjesti bit će upućeni na civilno služenje, ali će svoju odluku morati obrazložiti vjerodostojnim vjerskim ili moralnim razlozima.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da je u tom dijelu zakon nedorečen jer nije jasno na koji način će se provjeravati istinitost uvjerenja osoba koje traže civilno služenje. Naglasila je kako takva nepreciznost može dovesti do različitih tumačenja i neujednačene primjene zakona u praksi.
Prema prijedlogu Ministarstva obrane, ročnici će za dva mjeseca obuke primati naknadu od 1100 eura, dok će oni koji izaberu civilno služenje, koje traje tri do četiri mjeseca, dobivati manju naknadu. Takvo rješenje izazvalo je kritike iz redova stranke Možemo!, čiji je zastupnik Marin Živković istaknuo da je riječ o nejednakom tretmanu. Anušić je, međutim, odgovorio da razlika u naknadama proizlazi iz prirode i trajanja službe.
Ministar je najavio da će vojno osposobljavanje stajati oko 20 milijuna eura, dok će se za civilno služenje sredstva definirati u dogovoru s Ministarstvom unutarnjih poslova. Uz Ministarstvo obrane, u provedbu će biti uključena i ministarstva zdravstva te unutarnjih poslova. Na sjednici Odbora prihvaćen je i prijedlog rebalansa vojnog proračuna za ovu godinu kojim bi vojska trebala ostvariti uštede od približno 160 milijuna eura.
