Odgođen početak služenja obveznog vojnog roka

foto: MORH/arhiva

Vojni rok, po svemu sudeći, neće se moći uvesti već od 1. siječnja, kako je ranije najavio ministar obrane Ivan Anušić.

Govoreći o dvomjesečnom obveznom vojnom roku i kada će MORH krenuti sa slanjem poziva, ministar Ivan Anušić je u srijedu istaknuo kako su MORH i Oružane snage spremni provoditi obuku već od 1. siječnja iduće godine. 

“U ovom trenutku se čeka politička odluka i suglasje oko toga, a mi smo spremni provoditi obuku odmah onog trenutka kada ta odluka bude donesena”, rekao je u Saboru ministar Ivan Anušić.

Dodao je kako je prijedlog svih izmjena Zakona o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.

“Najavljene izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile predsjedničke ovlasti, a time moguće i sadašnja obveza suglasnosti predsjednika na odluke poput uvođenja vojnog roka, neće se provesti ove godine. Uz to, izmjenama predsjedničkih ovlasti jasno se protivi i HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac. Stoga je jasno, iako to nitko još ne želi javno reći, da vojni rok kreće ipak kasnije., piše Večernji list.

“Ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva. Neovisno o tome tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija, koja nije bila slučaj s prijašnjim predsjednicima, mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga”, poručio je Anušić.

Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je rekao kako je sustav spreman za početak obuke u sklopu obveznog vojnog roka i kako će se provoditi na tri lokacije te da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000, no kako je razumljivo da neće svi u njemu sudjelovati ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti.

Upravo je priziv savjesti u vrijeme dok je Hrvatska imala vojni rok bio velik problem jer je zadnjih godina 75% mladih odabiralo opciju da vojni rok “služe” u domovima umirovljenika i drugim javnim ustanovama. To je zapravo suprotno od prakse u mnogim državama, u kojima priziv savjesti ne oslobađa ročnika od vojne službe, svi vojni rok odrađuju u vojarnama, a priziv savjesti oslobađa ročnika eventualno samo od korištenja oružja tijekom vojne obuke i/ili mogućih sukoba, piše Večernji list.