U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek održana je konferencija za medije „Proljetna sjetva 2025.“, koja je okupila vodeće poljoprivredne proizvođače. Na konferenciji je sudjelovao potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je istaknuo važnost stabilne sjemenarske proizvodnje za budućnost domaće poljoprivrede.
Ministar Vlajčić naglasio je kako je strateški cilj Republike Hrvatske povećati proizvodnju domaće hrane, posebno u nestabilnim geopolitičkim okolnostima kada nije poželjno previše ovisiti o uvozu. Uz povećanje proizvodnje, ključan je i cilj očuvanja ruralnih prostora.
„Za sektor sjemenarstva u 2025. godini predvidjeli smo dva programa. Prvi je Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za razdoblje 2025.-2030., vrijedan 63.880 eura za 2025. godinu. Drugi je Program potpore sjetve certificiranog sjemena soje za 2025. godinu, vrijedan 4,5 milijuna eura,“ rekao je ministar Vlajčić.
Dodao je kako Hrvatska u ovom poljoprivrednom sektoru bilježi pozitivne pokazatelje, kako u proizvodnji, tako i u trgovinskoj razmjeni. Istaknuo je da je bilanca vanjskotrgovinske razmjene žitarica u 2023. godini bila pozitivna, s količinskim suficitom od 1.151.329 tona i vrijednosnim suficitom od 223.474.282 eura.
„U prvih jedanaest mjeseci 2024. godine izvezeno je ukupno 1.543.299 tona žitarica u vrijednosti 338.196.169 eura,“ rekao je Vlajčić te dodao kako je Hrvatska samodostatna u proizvodnji uljarica, osobito suncokreta, soje i uljane repice.
Uz ministra Vlajčića, prisutnima su se obratili i Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a, prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Damir Piršić, direktor prodaje Petrokemije d.d.
Radni sastanak u HAPIH-u: Zakonodavni prioriteti i deforestacija
Tijekom posjeta Osječko-baranjskoj županiji, ministar Vlajčić održao je radni sastanak s v.d. ravnateljem Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Krunoslavom Karalićem. Razgovaralo se o ključnim zakonodavnim aktivnostima, uključujući provedbu Zakona vezanog uz Uredbu o deforestaciji te pripremu i rokove za izmjene Zakona o HAPIH-u.
