U posljednje vrijeme sve je više hrvatskih građana koji su žrtve online prijevara. Svaki dan možemo pročitati ili čuti kako je netko “nasjeo” i ostao bez poveće svote novaca. Policija svakodnevno upozorava građane na sve oblike online prijevare i njihove posljedice. Osim policije hrvatski CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u RH objavio je četiri najčešće prijevare i kako ih prepoznati.
- Ulaganje i zarada na kriptovalutama
Svi su već čuli za slučajeve gdje su se pojedinci obogatili i zaradili nakon ulaganja u kriptovalute. Iako se takav način zarade čini brz i lagan, treba se informirati prije nego što ulazite u takvu investiciju. Upravo zbog velike neinformiranosti, građani nasjedaju na prijevare. Prevaranti građane zovu s lažnih hrvatskih brojeva i nagovaraju na razna ulaganja (dionice, kriptovalute, zlato i ostalo). Nakon što građani pristanu, prevarantima je cilj zadobiti povjerenje i ukrasti još novca.
Sistem je zapravo jednostavan. Prevaranti od građana traže podatke bankovnih kartica, podatke o mobilnom bankarstvu ili instalaciju programa na njihova računala i mobitele pomoću kojih će preuzeti kontrolu nad njima.
CERT navodi kako se radi o programima AnyDesk, Team Viewer, Supremo Mobile Assistant i drugi. Jednom instalirani, programi otvaraju vrata za pristup svim podacima koji se na njemu nalaze.
Građani ni u kom slučaju ne bi trebali nikome odavati podatke o svojoj bankovnoj kartici (pri tome se misli prije svega na sigurnosni kod koji se nalazi na poleđini), kao ni broj tokena ili kod koji je generiran tokenom.
2. Dvostruka prijevara – povratak ukradenog novca
Drugi oblik prijave se vrti na društvenim mrežama, a radi se o plaćenim oglasima u kojima im se nudi pomoć u povratu ukradenog novca. No, iza takvih oglasa ne stoje tvrtke ili pojedinci već novi prevaranti koji žele izvući novac od građana. Prevaranti tako pišu lažne recenzije i pozitivna iskustva (lažnih) klijenata, a često imaju i svoju internetsku stranicu na kojoj prikupljaju podatke žrtava.
Čim žrtva upiše svoje podatke, slijedi telefonski poziv u kojem prevaratni pokušavaju zadobiti njeno povjerenje i uvjeravaju kako će povratiti ukradeni novac. Nakon što žrtva pristane na suradnju, prevaranti traže uplatu određenih sredstava (za pokretanje postupka) ili pak podatke o kartici i mobilnom bankarstvu kako bi “vratili novac na račun”. Konačni je rezultat ukradeni podaci i, najčešće, nova krađa financijskih sredstava s računa žrtve.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani bi svaku prijevaru trebali prijaviti ili hrvatskom CERT-u ili najbližoj policijskoj postaji. Tamo će dobiti savjet što i kako dalje, ali i pomoći da se takvi prevaranti zaustave.
3. Ljubavna ili romantična prijevara
U slučaju romantične prijevare napadači koriste lažne identitete i tehnike zavođenja kako bi stekli povjerenje žrtve i iskoristili ju za financijsku dobit. Ciljaju na usamljene pojedince obećavajući im ljubav ali i financijsku korist.
Prevaranti se predstavljaju kao doktori, vojnici, humanitarci i slično, koji žive, rade ili se jednostavno nalaze u stranoj zemlji. Od žrtve prikupljaju osobne informacije i stječu njezino povjerenje, a istovremeno ne otkrivaju puno o sebi, izbjegavaju sastanak uživo ili putem video poziva. Najčešće nakon toga javljaju da su u financijskim problemima i treba im pomoć, da žele poslati nekakav paket žrtvi ali ne maju sredstava ili pak neki treći razlog zbog kojeg im treba veći novčani iznos.
Koraci za zaštitu su:
- provjera identiteta osobe putem drugih kanala i izvora
- zaštita privatnosti osobnih podataka na društvenim mrežama
- izbjegavanje dijeljenja eksplicitnih sadržaja koji se mogu upotrijebiti za ucjenu
- izbjegavanje dijeljenja bankovnih i financijskih informacija
- izbjegavanje uplate novca nepoznatim osobama
4. Lažni kupac
Ovakav tip prijevare najčešće se pojavljuje u internetskim oglasnicima ili na društvenim mrežama na kojima ljudi objavljuju oglase u kojima prodaju nešto. Najčešće se prevaranti na oglas javljaju veoma brzo nakon njegove objave i glume zainteresiranog kupca. Kontaktiraju žrtvu putem samog oglasnika (ako postoji takva mogućnost) ili putem aplikacija za dopisivanje (npr. WhatsApp, Viber, Telegram).
Nakon kratke komunikacije, prilikom koje se raspituju o stanju ili dostupnosti proizvoda, tvrde da žele kupiti proizvod i nude da pošalju dostavnu službu na adresu prodavatelja koja će pokupiti paket te isplatiti novac. Zatim šalju poveznicu na lažnu stranicu koja imitira izgled kurirske službe. Na malicioznoj stranici se traži unos vaših osobnih podataka, broja bankovne kartice, datum isteka kartice te kontrolni broj (CVV) same kartice.
U trenutku kad žrtva unese te podatke, prodavatelj se više ne javlja, a s bankovnog računa nestaje novac.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani bi trebali voditi računa i ne odavati nikakve podatke o svom bankovnom računu kao što su CVV broj ili datum isteka kartice. Kupcu je za uplatu na račun dovoljan samo IBAN (broj računa). Trebali bi i provjeriti linkove koje dobiju putem poruka i to ne klikanjem na njih, već pomnim čitanjem same adrese stranice i guglanjem imena dostavne službe. Ako adresa dobivenog linka ne odgovara izgledu originalne stranice, odmah treba odustati od dogovora.
Ako pak građani ipak ne obrate pozornost i upišu svoje podatke, trebaju odmah kontaktirati svoju banku, objasniti o čemu je riječ i zatražiti blokadu te kartice kako bi zaštitili svoja financijska sredstva.
