Iako zvuči pomalo nevjerojatno, najmanji utjecaj na formiranje cijena pekarskih proizvoda ima pšenica, sirovina od koje sve počinje. Njezina cijena stagnira već tri godine.
Cijene kruha, nekad simbol svakodnevne pristupačne namirnice, u posljednje su četiri godine skočile za čak 60 posto. Vlada je pokušala ublažiti udar na džep građana ograničavanjem cijena kruha i peciva, no to nije zaustavilo rast profita u pekarskoj industriji.
Prihodi su lani iznosili milijardu eura, što je povećanje za 9,5 posto u odnosu na godinu prije. I dok ih sindikati optužuju da do zarade dolaze nauštrb radnika, pekari tvrde da je tajna uspjeha u povećanoj potražnji i promjeni trendova u prehrani.
Pala potrošnja kruha, ali smo i dalje pri vrhu u Europi
Kada je riječ o potrošnji kruha po stanovniku, Hrvatska je od 2015. do danas pala sa 60 na 42 kilograma, no s tim brojem i dalje smo pri vrhu u Europi. Zdravstvenoj slici i dobroj liniji građana ne ide u prilog ni činjenica da se više od kruha jedu bureci, pizze, kroasani i kolači.
‘Promijenile su se navike ljudi, vidimo da su pekare nekakav moderni streetfood u Hrvatskoj – i to zapravo pokazuje i proizvodnja. Vidimo da je proizvodnja kruha u prošloj godini neznatno, ali 0,4 posto manja nego godinu prije, dok imamo porast proizvodnje i slatkih i slanih pekarskih proizvoda, gotovo je dvadesetak posto veća proizvodnja slatkih pekarskih proizvoda’, izjavila je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice za HRT.
Lani se čak i uvezlo deset posto više pekarskih proizvoda vrijednih gotovo 350 milijuna eura. Stručnjaci smatraju da se uvoz ne može izbjeći.
Savjetnica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić istaknula je da domaća industrija ima kapacitete za proizvodnju svih vrsta pekarskih proizvoda, no teško može konkurirati europskim proizvođačima. U mnogim zemljama Europske unije postoje veliki proizvođači koji se specijaliziraju za samo jedan ili dva proizvoda, koje potom proizvode u ogromnim količinama po vrlo niskim cijenama. Zbog takvog modela, objašnjava Blažić, većina Europe danas te proizvode nabavlja upravo od nekoliko velikih proizvođača, što domaćim tvrtkama otežava tržišnu utakmicu.
Zarada pekara preko leđa radnika?
Sindikati tvrde da čim se cijena nekog energenta promijeni i za cent – odmah rastu cijene kruha i pekarskih proizvoda. Što se tiče zarade pekara, uvjereni su da se ostvaruje preko leđa radnika.
Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske poručuju kako su plaće u pekarskim trgovinama izuzetno niske – većina radnica prima tek minimalac. Predsjednik sindikata Mladen Novosel upozorava da je situacija dodatno zabrinjavajuća jer u tim pekarnicama danas uglavnom rade strani radnici, dok domaćih gotovo više i nema. Sindikat smatra da poslodavci tako ostvaruju velike profite na račun potplaćenih radnika, što ocjenjuju neprihvatljivim i neodrživim.
U Žitozajednici tvrde da iz dobiti moraju izdvojiti na proširenje asortimana, ulaganje u nova znanja i tehnologije, ali da vode računa i o plaćama.
‘U odnosu na prosjek Hrvatske one jesu nešto manje, međutim one su rasle baš u tom sektoru u odnosu na prošlu godinu. Kada se gleda u podatke financijske pekara, onda se vidi da su zapravo trošak energije i trošak sirovina stabilni u posljednjem razdoblju, dok su troškovi radne snage rasli, i to puno brže nego što su rasli prihodi’, navela je Barišić.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, najmanji utjecaj na formiranje cijena pekarskih proizvoda ima pšenica, sirovina od koje sve počinje. Njezina cijena stagnira već tri godine.
