Petir za pravednija pravila u EU za hrvatske poljoprivrednike

foto: pixabay

Hrvatska ima brojne koristi od članstva u EU što je potvrđeno usvajanjem europskog proračuna koji nam u idućih sedam godina jamči 24,5 milijardi eura, no za hrvatske poljoprivrednike to također znači i da tržišni viškova starih država članica završavaju na našem tržištu po dampinškim cijenama, izjavila je u utorak Mirjana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu. 

Petir je sudjelovala na raspravi koju je o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije i prilagodbe Hrvatske očekivanim reformama organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji sa saborskim odborom za poljoprivredu. 

Petir je u raspravi kazala da je nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)sastavni dio omotnice od 24,5 milijardi eura koji je Hrvatskoj, na raspolaganju od 2021. do 2027. i novac za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) od pet milijardi eura.

“No postoji i druga strana medalje te valja reći da su se hrvatski poljoprivrednici našli pred mnogobrojnim izazovima nakon što je Hrvatska ušla u EU”, rekla je Petir.

Po njezinim riječima, teško im je držati korak s kolegama iz drugih država članica, a razlozi su unutrašnje prirode i uvjetima koji vladaju na zajedničkom europskom tržištu.

Svjesni smo, nastavila je da problem raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, ali i jedan značaj dio problema moramo rješavati sami, no smatramo da bi se na zajedničkom tržištu Unije ista pravila trebala na isti način odnositi na sve sudionike tržišta. 

“Nije održivo niti pravedno da tržišni viškovi starih država članica po dampinškim cijenama završavaju na tržištima novih država članica jer to uništava naše proizvođače i dovodi ih do nepremostivih razlika”, upozorila je Petir. 

Također ističe da bi EU trebala posvetiti i pažnju odnosima s trećim zemljama, provesti reviziju trgovinskih sporazuma kako bi se osiguralo da uvozni proizvodi udovoljavaju svim propisanim standardima EU-a. 

“Na taj bi način zaštitili zdravlje potrošača i suzbili nelojalnu konkurenciju”, dodala je.

Govoreći o domaćoj poljoprivredu upozorila je da u Hrvatskoj 20 gospodarstava prima 546 puta veću potporu od prosječnog gospodarstva, dok je njih 70 tisuća bez ikakve potpore. 

“Zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu potpora kako bi poljoprivrednici mogli i dalje proizvoditi hranu”, rekla je Petir. 

Za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku je kazala da je “najdugovječnija, financijski najzahtjevnija i najuspješnija politika Europske unije”.

“Ako želimo ispuniti njen cilj, a to je da osiguramo visoku kvalitetu hrane za više od 500 milijuna stanovnika Unije po pristupačnim cijenama, moramo osigurati i da 10 milijuna poljoprivrednika za svoj rad budu pošteno plaćeni kako bi oni i njihove obitelji imale pristojan život”, zaključila je bivše zastupnica u EP-u.

Podsjetila je da se rasprave o budućem ZPP-u održavaju dok su rane razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i Karlovačko županiju svježe, a štete su pretrpjeli mnogobrojni poljoprivrednici.

“Založila bih se da se u okviru pregovora o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, kada je riječ o kriznom fondu za poljoprivredu, iznađu sredstva koja bi bila namijenjena sanaciji šteta izazvanih elementarnom nepogodom jer će se sasvim sigurno posljedice ovog potresa osjećati još dugo”, kazala je Petir.

Imati će, kako je istaknula, utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, ali i prodaju proizvoda s potresom stradalih područja.

“Zato smatram da pričuva za krize namijenjena poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta umjesto ‘ad hoc’ rješenja trebaju postati trajni instrument s namjenskim proračunom i treba obuhvatiti poljoprivrednike obuhvaćene elementarnim nepogodama”, poručila je Petir.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins (EPP), koji je raspravi sudjelovao putem video veze, kazao je da novi ZPP mora udovoljavati klimatskim i okolišnim izazovima te da EP snažno podržava ciljeve Zelenog plana.

Priznao je, međutim, da neće biti jednostavno postići ciljeve iz Zelenog plana, što zbog složenosti tematike, što zbog suprotstavljenih interesa.

“Ključni ciljevi ZPP-a su osiguranje hrane po pristupačnim cijenama za potrošače i osiguranje pristojnog prihoda za poljoprivrednike”, rekao je Lins, istaknuvši da se mora uspostaviti ravnoteža unutar elemenata koji se odnose na klimatsku krizu i uloga poljoprivrede u osiguranju sigurne hrane i održivog okoliša.
“Poljoprivreda je dio rješenja ciljeva Zelenog plana, a ne problem”, uvjeren je Lins.

Podsjetio je kako je pandemija covida-19 pokazala koliko je važna sigurna i kvalitetna hrana u EU te da su europski poljoprivrednici uspjeli odgovoriti tom izazovu.

“A sada mi moramo dati njima odgovarajuće instrumente i alate kako bi se mogli suočiti s budućim izazovima”, poručio je.
Lins je podsjetio da je VFO usvojen krajem prošle godine te da je EP uspio osigurati dvogodišnji prijelazno razdoblje koje omogućava sredstva koja su već omogućena kroz instrument za oporavak.

“Sektor poljoprivrede je jedini sektor u EU  koji je uspio doći do ovog prijelaznog razdoblja od dvije godine”, istaknuo je Lins.
Poručio je da će EP raditi na tome da se osigura zdrava hrana koja je cjenovno dostupna, ali da se istovremeno zajamče stabilni prihodi i atraktivni uvjeti rada.

Ne manje važno, rekao je taj njemački eurozastupnik, “učiniti poljoprivrednu djelatnost atraktivnijom za mlade ljude kako bi osiguralo preživljavanje sektora”.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je koronakriza razotkrila osjetljivost lanaca opskrbe hranom te da je Hrvatska, od samih početaka rasprava o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike više od drugih članica stavila težište na aspekt prehrambene sigurnosti. 

“To proizlazi iz činjenice da Hrvatska ne koristi u punoj mjeri potencijal koji ima u poljoprivredi i da je naša razina ispod one koju možemo smatrati dostatnom”, upozorila je ministrica.

Po njezinim riječima, Hrvatska unatoč povoljnim prirodnim i klimatskim uvjetima ne iskorištava puni potencijal poljoprivrede čime se u pitanje dovodi kvaliteta mnogih prehrambenih proizvoda.

Istodobno, podsjetila je da je Hrvatska po nizu pokazatelja zaštite okoliša iznad prosjeka, navodeći da hrvatski proizvođači koriste manje pesticida i manje antibiotika.

Kazala je također da je u pregovorima o ZPP-u za Hrvatsku važno osigurati jednostavniju provedbu za korisnike i administraciju te što veću slobodu nacionalnih vlada u programiranju mjera.

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije u procesu je reforme kojom se nastoji potaknuti održiva proizvodnja te stvoriti preduvjeti za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove.

Europski parlament, među ostalim, smatra kako bi najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo biti namijenjeno ekološkim programima. Zastupnici se zalažu i za postupno smanjenje isplata velikim gospodarstvima, za potpore malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, te predlažu osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama.