Subota i nedjelja dani su izborne šutnje uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora na kojima će tri milijuna 855 tisuća birača odlučivati tko će od 11 kandidata idućih pet godina biti na čelu hrvatske države.
Izborna šutnja počinje s prvim minutama subote i trajat će do nedjelje, do 19 sati, odnosno do zatvaranja birališta.
U ta dva dana zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Zabrana vrijedi i za objavljivanje fotografija, izjava i intervjua predsjedničkih kandidata.
Izborne šutnje nema u SAD-u, Finskoj, Norveškoj, Nizozemskoj i Švedskoj. U Austriliji također nema izborne šutnje, osim što nije dopuštenu oglašavanje na radiju i TV-u. U Kanadi je kampanja zabranjena na dan izbora i dan prije, ali je dozvoljeno slanje SMS-ova i pozivanje na izlazak na izbore od vrata do vrata.
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno izborno tijelo, pozvalo je kandidate, njihove predlagatelje te druge fizičke i pravne osobe, medije i medijske nakladnike da poštuju šutnju.
Kandidate i njihove predlagatelje poziva da ne postavljaju nove plakate ili letke, da ne zovu građane da im daju glas, da im ne telefoniraju, ne šalju SMS-ove ili e-mailove.
DIP ih poziva da šutnju poštuju i na društvenim mrežama, da ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara.
I mediji trebaju poštivati izbornu šutnju
Medije i medijske nakladnike Povjerenstvo poziva da iz programskih sadržaja uklone sve što predstavlja izbornu promidžbu, reklame, linkove, slikovne linkove-oglase (baneneri) na portalima koji vode na mrežne stranice kandidata i njihovih predlagatelja.
Predsjednik države bira se većinom glasova svih izašlih birača (50 posto plus jedan glas), a ako nitko od njih 11 ne dobije takvu većinu, ide se u drugi izborni krug za dva tjedna. U taj krug ide dvoje kandidata koje u prvom dobije najviše glasova.
