Primorac je izjavio da, kada se sve zbroji, državni prihodi iznose 33 milijarde eura, dok rashodi dosežu 36,8 milijardi eura. To znači da deficit državnog proračuna iznosi oko 3,8 do 4 posto BDP-a
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, rekao je u Saboru da se ovogodišnji rebalans proračuna donosi zbog povećanja mirovina i plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, viših rodiljnih naknada te zbog devetog paketa Vladinih mjera.
Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.
Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali Vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.
Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.
Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.
Primorac je izjavio da, kada se sve zbroji, državni prihodi iznose 33 milijarde eura, dok rashodi dosežu 36,8 milijardi eura. To znači da deficit državnog proračuna iznosi oko 3,8 do 4 posto BDP-a.
Komentirao je i financije lokalnih jedinica. Prvotno je proračunom bio predviđen višak od 520 milijuna eura, ali se ovim rebalansom sada očekuje manjak od 333 milijuna eura.
Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.
