Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je izvješće o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini, prema kojem je u Hrvatskoj prošle godine rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, dok je u navedenom periodu preminula 51 275 osoba. U svim je županijama zabilježen negativni prirodni prirast.
Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u niskonatalitetne zemlje, a lani je rođeno najmanje djece u tom razdoblju.
Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.
Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih.
Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije
Na 100 umrlih u RH zabilježeno je 62,7 živorođenih (u 2022. godini 59,5), a u svim županijama je zabilježen negativan prirodni prirast.
Najniži vitalni indeks, 42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih).
Najviši vitalni indeks je u Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u 6 županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i Gradu Zagrebu (-2.030).
Istok zemlje
Što se tiče istoka zemlje i slavonskih županija u prošloj godini je ukupno rođeno 5460 djece, dok je preminulo 9611 osoba.
Najveći vitalni indeks bilježi Brodsko-posavska županija s 59,8%, dok je najniži u Požeško-slavonskoj županiji, tek 48,8%.
U Osječko-baranjskoj županiji je rođeno 2.099 djece, a vitalni indeks je 58,3%. Broj umrlih osoba je 3.598.
U Požeško-slavonskoj županiji je rođeno 489 djece. Broj umrlih osoba je 1.0002 a vitalni indeks je 48,8%.
U Brodsko-posavskoj županiji je u prošloj godini rođeno 1.116 djece, a ova županija ima i najviši vitalni indeks od 59,8%. Umrlo je 1.865 osoba.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji je rođeno 1.182 djece, a vitalni indeks im je 56%. U ovoj županiji je prošle godine umrlo 2.110 osoba.
Virovitičko-podravska županija ima vitalni indeks 55,4%, a rođeno je 574 djece, dok je umrlih 1.036.
Podaci jasno pokazuju kako je sve više umrlih osoba nego rođenih. Nastavi li se ovaj trend što možemo očekivati od života na selu i ostanka mladih u ruralnim dijelovima zemlje?
Tri se godine kraće živi od prosjeka EU-a.
Prema podacima Eurostata, za muškarce je očekivano trajanje života poraslo sa 74,6 na 75,4 godine, dok se za žene bilježi porast s 80,8 godina na 81,8 godina.
Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri je godine kraće od prosjeka Europske unije – lani je u Hrvatskoj ono za oba spola bilo 78,6 godina, a u EU-u 81,5 godina.
Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva upotrebljava se i indikator godina zdravog života, koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022., muškarci u EU-u mogu očekivati prosječno 62,4 zdravih godina života, a žene 62,8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61,5.
Od nas su prema tom kriteriju u EU-u lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.