
Rast broja novih gotovinskih kredita, iako s jedne strane odraz pozitivnog gospodarskog rasta, s druge strane predstavlja izazov za građane, posebno umirovljenike. Hrvatska narodna banka (HNB) prati porast kreditiranja te upozorava na moguće rizike. Snažan rast kreditne zaduženosti, posebno kod onih koji većinu svojih primanja koriste za otplatu rata, može ugroziti stabilnost kućanstava i poslovanje banaka.
Primjer umirovljenika Dragana Šolaje pokazuje stvarne životne poteškoće s kojima se suočavaju mnogi umirovljenici. Sa svojom mirovinom od 550 eura, Šolaja je primoran posuđivati novac za osnovne potrebe poput terapije, ali unatoč financijskoj nesigurnosti, izbjegava uzimanje kredita. Mnogi poput njega osjećaju svakodnevni pritisak upravljanja skromnim prihodima, bez prilike za opuštanje. – Piše Dnevnik.hr
Rast broja kredita velikim je dijelom potaknut lakoćom pristupa, što zabrinjava udruge potrošača. Krediti se mogu dobiti brzo, čak i putem aplikacija mobilnog bankarstva, što ponekad građane vodi u lakomislenost i nepromišljenost, posebice ako su u financijskom škripcu. Stručnjaci upozoravaju da bi bolje informiranje građana moglo pomoći smanjiti ovu rizičnu tendenciju.
Hrvatska udruga banaka pojašnjava kako rast broja kredita ima logično objašnjenje u porastu zaposlenosti i plaća, što povećava kreditnu sposobnost građana. Trenutno se stopa neprihodujućih gotovinskih kredita čak smanjila, no stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovog trenda mogao donijeti probleme u budućnosti ako se gospodarska situacija promijeni.