Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je da bi se u idućih šest do osam mjeseci trebali riješiti zaostaci u obradi zahtjeva za inkluzivni dodatak. Istaknuo je kako je ove godine prvi put broj provedenih vještačenja premašio broj predmeta upućenih na vještačenje, što upućuje na postupno smanjenje zaostataka.
Nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća održane u ponedjeljak, 26. listopada, Ružić je izjavio kako je od uvođenja inkluzivnog dodatka zaprimljeno više od 400.000 zahtjeva, što je predstavljalo velik izazov za nadležne službe. Naglasio je da je dosad riješen najveći dio zaprimljenih predmeta te da se nastavlja rad na ubrzavanju postupaka.
Postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak obuhvaća medicinsko vještačenje i upravni postupak. Kako bi se ubrzalo donošenje rješenja, povećan je broj vještaka, ali i njihova učinkovitost. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine provedeno je više vještačenja nego što je novih predmeta upućeno na vještačenje.
Ministar je najavio i primjenu umjetne inteligencije u obradi zahtjeva. U razvoju je aplikacija koja bi na temelju nalaza vještačenja automatski izrađivala nacrte rješenja, čime bi se administrativni dio postupka dodatno ubrzao. Prije početka njezine primjene potrebno je provesti sigurnosne provjere.
Dodatna stabilizacija sustava očekuje se i nakon najavljenih zakonskih izmjena tijekom 2027. godine.
Od 2027. uvode se nova pravila o transparentnosti plaća
Ministar Ružić osvrnuo se i na uvođenje europske direktive o transparentnosti plaća u hrvatsko zakonodavstvo. Cilj novih pravila jest utvrđivanje i uklanjanje neopravdanih razlika u plaćama zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Ministarstvo rada već je izradilo metodologiju za procjenu radnih mjesta koja je dostupna poslodavcima. Ona bi trebala omogućiti usporedbu plaća prema vrsti radnog mjesta, spolu zaposlenika i svim dodacima na plaću.
Prema najavljenom modelu, radnici će moći od poslodavaca zatražiti podatke o plaćama. Ako se utvrde neopravdane razlike koje poslodavac ne ispravi, predviđena je mogućnost pokretanja upravnog postupka radi ostvarivanja prava na pravičnu plaću.
Uvođenje novih pravila započinje 2027. godine, dok je 2028. predviđena kao prilagodbeno razdoblje tijekom kojeg će poslodavci prikupljati i analizirati podatke. Prvo izvještavanje planirano je za 2029. godinu, na temelju podataka iz 2028.
Prema podacima koje je iznio ministar, razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto, dok je prosjek Europske unije 11,1 posto.
Ružić očekuje da će poslodavci već tijekom prilagodbenog razdoblja prepoznati i samostalno ispraviti neopravdane razlike u plaćama, prije početka obveznog izvještavanja i primjene zakonom predviđenih sankcija.
